杏MAP导航

Debora Donnini; Ariana Ani? - Vatikan

Svijet je pro?et dru?tvenim nejednakostima, koje je pandemija jo? pove?ala, i gospodarskim modelom koji je ?esto ravnodu?an na ?tete po?injene na?em zajedni?kom domu – istaknuo je papa Franjo na op?oj audijenciji, odr?anoj u biblioteci Apostolske pala?e, nastavljaju?i niz kateheza posve?enih pandemiji bolesti COVID-19. Papa je potaknuo kr??ane da podijele s drugima svoja dobra, daju?i da donesu plod i za druge, te pritom podsjetio na iskustvo prvih kr??anskih zajednica koje, iako su ?ivjele u te?kim vremenima, stavljale su svoja dobra na raspolaganje svima, svjesne da su samo jedno srce i jedna du?a.

Pandemija je sve nas stavila u krizu. Ali, zapamtite, iz krize ne mo?emo izi?i onakvi kakvi smo bili prije nje. Ili smo bolji, ili gori. To je na? izbor – upozorio je Papa te upitao – Ho?emo li nakon krize nastaviti s tim gospodarskim sustavom dru?tvene nepravde i prezira prema o?uvanju okoli?a, svega stvorenoga, na?ega zajedni?kog doma?

Razmislimo – potaknuo je te po?elio da kr??anske zajednice XXI. stolje?a o?ive tu stvarnost te tako dadu svjedo?anstvo Gospodinova uskrsnu?a. Briga o stvorenom i dru?tvena pravednost, naime, idu zajedno. Ako brinemo o dobrima koje nam Stvoritelj daruje, ako stavimo na raspolaganje ono ?to posjedujemo tako da nikomu ne uzmanjka, tada ?emo doista mo?i nadahnuti nadu kako bismo obnovili svijet i u?inili ga zdravijim i pravednijim – istaknuo je Papa.

Vi?e je puta ponovio da je pandemija pove?ala nejednakosti, te istaknuo da neka djeca mogu nastaviti ?kolovanje, dok je za neke ono prekinuto; neke zemlje mogu pustiti novac u promet kako bi se suo?ile s krizom, dok bi za druge to zna?ilo staviti budu?nost pod hipoteku. Rije? je o simptomima koji o?ituju to?no odre?enu bolest. Oni, naime, pokazuju dru?tvenu bolest; to je virus koji dolazi iz bolesnoga gospodarstva. Trebamo jednostavno re?i: gospodarstvo je bolesno – istaknuo je Papa.

U dana?njem svijetu malo onih vrlo bogatih, mala skupina, posjeduje vi?e od ostatka cijeloga ?ovje?anstva – primijetio je te istaknuo – rije? je o nepravdi koja vapi u nebo! S druge pak strane taj model gospodarskoga rasta ?ini se ravnodu?nim na ?tete po?injene svemu stvorenomu, s te?kim i nepopravljivim posljedicama kao ?to je gubitak biolo?ke raznolikosti, klimatske promjene, uni?tavanje tropskih ?uma. Blizu smo tomu da prije?emo brojne granice na?ega divnog planeta – upozorio je papa Franjo.

Dru?tvene nejednakosti i uni?tavanje okoli?a imaju isti korijen – primijetio je te objasnio – to je grijeh ?elje da posjedujemo i gospodarimo bra?om i sestrama, prirodom i samim Bogom. U odnosu na sve to kr??ani ne smiju ostati nepoduzetni; kr??anska nada, naime, podupire ?elju za solidarno??u s drugima. Kada sna?na ?elja za posjedovanjem i gospodarenjem milijune ljudi li?ava osnovnih dobara; kada je gospodarska i tehnolo?ka nejednakost tolika da ranjava dru?tveno tkivo; i kada ovisnost o neograni?enom materijalnom napretku prijeti zajedni?kom domu, ne mo?emo to mirno gledati – istaknuo je Papa. Pogleda ?vrsto upravljenoga prema Isusu – dodao je – i u sigurnosti da Njegova ljubav djeluje preko zajednice Njegovih u?enika, trebamo svi zajedno djelovati, u nadi da ?emo stvoriti ne?to druga?ije i bolje.

Papi je posebno na srcu stanje djece u svijetu, o kojemu svjedo?e statistike. Koliko djece danas umire od gladi zbog lo?e raspodjele bogatstava, zbog lo?ega gospodarskog sustava; i koliko djece danas nema pravo na ?kolovanje, zbog istog razloga – primijetio je te dodao – Neka nam ta slika djece, potrebite zbog gladi i zbog nemogu?nosti ?kolovanja, pomogne shvatiti da iz ove krize moramo izi?i bolji.

Vi?e puta spominju?i Katekizam Katoli?ke Crkve i Knjigu postanka, Papa je podsjetio da je Bog rekao ?ovjeku da upravlja zemljom obra?uju?i ju i ?uvaju?i. Nije mu, dakle, dao slobodne ruke da od zemlje ?ini ?to ho?e, jer izme?u nas i prirode postoji odnos odgovornoga reciprociteta – primijetio je Sveti Otac. Zemlja je, naime, dana cijelom ljudskom rodu, i njezini plodovi moraju sti?i do svih, a ne samo do nekih. Trebamo biti upravitelji dobrima, a ne gospodari – napomenuo je podsje?aju?i na 'zlatno pravilo' dru?tvenoga pona?anja, istaknuto i u enciklici Laudato si': podre?enost privatnoga vlasni?tva op?oj raspodjeli dobara.

Ukratko, vlasni?tvo i novac sredstva su koja se lako mogu pretvoriti u individualni ili zajedni?ki cilj, ali tako se poga?aju temeljne ljudske vrijednosti. Homo sapiens se izobli?uje i postaje neka vrsta 'homo oeconomicusa' – u lo?em smislu – postaje vrsta individualista, kalkulanta i gospodara. Zaboravljamo da smo, budu?i da smo stvoreni na sliku i priliku Bo?ju, dru?tvena bi?a, kreativna i solidarna, beskona?no sposobna voljeti. ?esto to zaboravljamo – primijetio je Papa te na kraju istaknuo da smo, zapravo, me?u svim vrstama, bi?a koja su najspremnija za suradnju, i napredujemo u zajednici, kao ?to se dobro vidi u iskustvu svetih.