Vijesti iz ?ivota Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku?ina – Zagreb
U dvorani ?Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu danas je po?ela Katehetska ljetna ?kola za vjerou?iteljice i vjerou?itelje u srednjim ?kolama o temi: ?Kr??anska antropologija u doba epohalnih promjena“.
Pore?ka i Pulska biskupija, zajedno s cijelom Crkvom u Hrvata, proslavila je 78. obljetnicu mu?eni?ta bl. Miroslava Bule?i?a. Sve?ano misno slavlje u njegovoj rodnoj ?upi, Svetvin?entu, 24. kolovoza nave?er je predvodio apostolski nuncij u Italiji i San Marinu Petar Raji? u zajedni?tvu s biskupima Rije?ke metropolije te sve?enicima iz Pore?ke i Pulske te drugih biskupija.
U predve?erje blagdana, 23. kolovoza, u Lani??u je obilje?ena 78. obljetnica "krvave krizme" i mu?eni?tva sina Istre i hrvatskog bla?enika. Nuncij Raji? je u homiliji govorio o zajedni?kim osobinama svih mu?enika te poru?io kako su ?u prvom redu svi imali pravu slobodu duha”, istaknuv?i: “Za vrijeme II. svjetskog rata na? je bl. Miroslav primao prijetnje s raznih strana pa je u svom Dnevniku zapisao: Moj ?ivot Ti sasvim darujem za svoje stado… ?elim umrijeti za Slavu Bo?ju i spasenje du?e svoje i du?a svojih vjernika. Ova bilje?ka daje nam uvid u sve?eni?ku du?u bl. Miroslava, koja je bila posve otvorena Kristu, slobodna od navezanosti na svijet i materiju i potpuno posve?ena brizi za svoje stado”.
Zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a predvodio je 23. kolovoza, na Europski dan sje?anja na ?rtve svih totalitarnih i autoritarnih re?ima, na ?umberku pokop 814 ?rtava komunisti?kog re?ima ekshumiranih iz jame Jazovka pokraj So?ica.
Postaviv?i svoju homiliju u obliku svjedo?anstva ?rtava, zagreba?ki je nadbiskup rekao: Danas vam progovaram ne iz ljudskog sje?anja, nego iz ti?ine ove jame. Govorim iz dubine zemlje koja mi je bila grob, ali i s visine neba koje mi je postalo dom. Ja sam du?a hrvatskoga vojnika. Moje tijelo ovdje je po?ivalo vi?e od sedamdeset godina, a za moje ime nikada niste ?uli. Nitko ga nije zapisao na spomen-plo?u, o njemu se nije u?ilo u ?koli. Ali danas, po Bo?joj volji, mogu vam ispri?ati svoju pri?u. Bio sam hrvatski vojnik. Nisam bio bezgre?an; nosio sam svoje slabosti i kajao se za svoje grijehe, ali bio sam odan Bogu koji me stvorio, majci koja me odgojila i domovini koju sam volio vi?e od vlastitoga ?ivota. Moja je vjernost bila jednostavna: dr?ati se istine i ?uvati ?ast. Moje su rane jo? krvarile kad su me izveli iz bolnice. Osjetio sam da ne?to nije onako kako su govorili, ali nisam mogao pobje?i. Lagali su da me vode na lije?enje, a vodili su me u smrt. Bez suda, bez obrane, bez opro?taja. U tom ?asu, na putu prema nepoznatom, u srcu su mi odjekivale rije?i psalma: ?U ruke tvoje, Gospodine, predajem duh svoj“ (Ps 31,6). I dok su me vodili prema kraju, znao sam da istina ne umire ni s jednim ?ovjekom, pa ni sa mnom. U?ivljeni u svjedo?anstvo ?rtava, slu?ali smo i ove nadbiskupove rije?i: ?Budu?i da ste odlu?ili na?e kosti pokopati danas, kada u va?im kalendarima stoji da je to Europski dan sje?anja na ?rtve totalitarnih i autoritarnih re?ima – nacizma, fa?izma i komunizma, ?elimo vam re?i jasno i glasno: i fa?izam, i nacizam, i komunizam bili su zlo?ina?ki sustavi, plodovi bezbo?nih ideologija koje su prezrele Boga i gazile ?ovjeka. No, postoji razlika. Fa?izam i nacizam osu?eni su pred povije??u, a njihovi su zlo?inci barem djelomi?no procesuirani i ka?njeni. Ali komunizam, iako je ubrao najvi?e ljudskih ?ivota, na?ih ?ivota, nikada nije slu?beno osu?en, a njegovi po?initelji nikada nisu odgovarali. ?ivo svjedo?anstvo toga jest i ovaj ponor, jama u koju je ba?eno i usmr?eno 814 nevinih du?a: ranjenika, civila i redovnica. A ipak, nitko za to nije odgovarao. Njihova krv, na?a krv, i dalje vapi Bogu s ovoga mjesta (usp. Post 4,10). Ta istina pe?e i danas, jer je mnogi ne ?ele ?uti. No, ona je poput sjemena, zakopana duboko, ali kad jednom nikne, nitko je vi?e ne?e mo?i i??upati. I zato vas, bra?o i sestre, mi iz ove jame molimo: nemojte nas prepustiti ?utnji i zaboravu. Nemojte nas svesti na brojke. Nemojte nas u?initi fusnotom povijesti. U?inite nas dijelom svoga pam?enja, svojih molitava, svoje vjere. Jer kad se narod odrekne svojih mrtvih, odrekao se i svoje du?e“.
Govore?i u ime nevinih odvedenih iz bolnica, redovnica i civila, nadbiskup Kutle?a je naglasio: ?Dana?nji pokop znak je da Hrvatska vra?a dostojanstvo onima koji su desetlje?ima bili pre?u?ivani i zaboravljeni“. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u svom je govoru podsjetio na to da je Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2020. provelo sustavnu ekshumaciju te da je antropolo?ka analiza potvrdila stravi?ne razmjere zlo?ina. Posmrtni ostatci 814 ?rtava polo?eni su u zajedni?ku grobnicu, a na tragediju podsje?a i na molitvu poziva spomenik akademika Kuzme Kova?i?a. Jamu Jazovku je prona?ao speleolog Mladen Kuka koji je u emisiji ?Aktualno“ HKR-a posvjedo?io da je to njegova ?ivotna misija duga 50 godina. U prvo istra?ivanje – jo? kao mladi speleolog – krenuo je 1975., a prvi put u jamu je u?ao 14 godina kasnije. Prepreka je bilo vi?e; ljudska ustrajna ?utnja i strah od osvete jer mnogi su u komunizmu nestajali zbog sli?noga te priroda koja je jamu dobro sakrila.
Sisa?ki biskup Vlado Ko?i? je 23. kolovoza predvodio 16. zavjetno hodo?a??e Sisa?ke biskupije u Hrvatsko nacionalno sveti?te Majke Bo?je Bistri?ke. U homiliji biskup je najavio kako ?e nova pastoralna godina u Biskupiji nositi naziv “Godina nade”.
Polaze?i od Jubilejske godine i njezina gesla Hodo?asnici nade, izrazio je ?elju da se tijekom ove pastoralne godine vi?e promi?lja o nadi i budu?nosti te da se to preto?i u razli?ite pastoralne aktivnosti. Potaknuo je na konkretno djelovanje u obiteljima, me?u mladima, u promicanju duhovnih zvanja i djelima milosr?a. Poru?io je kako ?e ova Godina nade biti osobito blagoslovljena ako se u svakoj katoli?koj obitelji u Biskupiji rodi jo? jedno dijete.
Posredstvom Caritasa Biskupije Mantova u Italiji, Caritas Zagreba?ke nadbiskupije od 18. do 23. kolovoza pohodilo je desetero volontera u dobi od 18 do 59 godina. Posjetili su redovni?ku zajednicu sestara Misionarki ljubavi u Juki?evoj ulici u Zagrebu, gdje su sudjelovali u podjeli objeda besku?nicima, prali posu?e i ?istili blagovaonicu te ru?no prali rublje. U Caritasovoj ku?i u Brezovici volonteri su vrijeme provodili u dru?enju s korisnicima, posjetili Samostan Kraljice Karmela te se pomolili u samostanskoj crkvi. Pomogli su i oko ure?enja fontane u jednom od unutarnjih dvori?ta velikog kompleksa, rekla je Dubravka ?umelj, v. d. voditelja Ku?e za zbrinjavanje djece i odraslih osoba s tjelesnim i mentalnim o?te?enjem ?Bl. Alojzije Stepinac“.
