490. godi?njica smrti svetoga Thomasa Morea
Marito Mihovil Letica
Dana 6. srpnja 2025. navr?ilo se 490 godina od smrti svetoga Thomasa Morea. Bio je ne samo jedan od najutjecajnijih ljudi onodobne Engleske nego i jedan od najve?ih europskih erudita u razdoblju humanizma. Izvrstan poznavatelj gr?ke i rimske kulture, postao je glasovit pravnik i politi?ar, vje?t govornik i pisac na engleskome i latinskome jeziku. Tri je godine bio lord kancelar, nakon kralja najmo?nija osoba u dr?avi.
Kraljevski par, Henrik VIII. i Katarina Aragonska, pokazivali su prema Moreu ne samo po?tovanje nego i neobi?nu naklonost. Vrlo su ga ?esto pozivali da s njima objeduje, a kralj je znao provoditi nebrojene sate razgovaraju?i s Moreom o astronomiji, geometriji, teologiji, knji?evnosti, glazbi i drugome. Nakon ?to se u Europi, najprije u njema?kim zemljama, bila pojavila reformacija, Henrik VIII. stao je odlu?no na stranu Rima, zagovaraju?i papinski autoritet, te ga je papa Lav X. nazvao “defensor fidei” (branitelj vjere). No sve se nakon desetak godina promijenilo.
Kada je Henrik VIII. zatra?io od Morea potporu u nastojanju da Crkva poni?ti kraljev brak s kraljicom Katarinom, vjerni kancelar nije na to pristao te se ubrzo povukao s polo?aja. Nakon ?to je odbio polo?iti prisegu vjernosti Henriku VIII. kao vrhovnomu glavaru novouspostavljene Anglikanske Crkve, kralj ga je optu?io za izdaju. Pred sudcima i porotom dr?ao se More dostojanstveno i smiono. U zaklju?ku obrane rekao je da poglavar Crkve – koja je duhovno tijelo Kristovo – mo?e biti samo papa i nitko drugi. Neposredno prije smrti k tomu je izjavio da je odani kraljev sluga, ali da ponajprije slu?i Bogu. Thomas More osu?en je na smrt i pogubljen 6. srpnja 1535. godine.
Thomas More rodio se u Londonu 7. velja?e 1478. Studirao u Oxfordu, a najpoznatije Moreovo djelo nosi naslov “O najboljem ure?enju dr?ave i o novom otoku Utopiji”, napisano na latinskome, poznato pod skra?enim nazivom “Utopija”. Djelo je More dao tiskati u Leuvenu 1516. uz pomo? prijatelja Erazma Roterdamskoga, tako?er znamenitoga kr??anskog humanista. U “Utopiji” More podastire kritiku onodobnih dru?tvenih prilika, ?emu suprotstavlja vlastitu viziju idealne zajednice na zami?ljenom otoku Utopiji, gdje dr?ava slu?i ostvarenju pune slobode i dostojanstva svakoga pojedinca. Zanimljivo je pri tome spomenuti da je ruski znanstvenik Mihail Pavlovi? Aleksejev 60-ih godina 20. stolje?a iznio tezu da je “Utopiju” More pisao umnogome nadahnut Polji?kom Republikom (ili Polji?kom Kne?evinom), koja se protezala u zale?u Omi?a prema Splitu i na povijesnoj pozornici bila od 13. do po?etka 19. stolje?a, opstaju?i kao upravno-politi?ki fenomen u Europi. Aleksejev obja?njava da je More o Polji?koj Republici doznao iz nekih djela talijanskih autora.
Papa Lav XIII. proglasio je Morea bla?enikom, a papa Pio XI. kanonizirao ga je 1935. godine. Progla?en je za?titnikom politi?ara, jer je svoje “neotu?ivo dostojanstvo savjesti” svjedo?io sve do mu?eni?tva. Spomendan mu je 22. lipnja, zajedno sa svetim Ivanom Fisherom, na dan Fisherova pogubljenja iste 1535. godine.
O Moreu je Erazmo Roterdamski rekao da je ?bjelji od bilo kojeg snijega“ i da je “najve?i genij kojega je Engleska imala i kojega ?e ikad imati“. Nekoliko stolje?a nakon toga Winston Churchill pohvalio je “plemenito i herojsko” dr?anje Thomasa Morea kojim se neustra?ivo suprotstavio agresivnomu nacionalnom ekskluzivizmu koji je uni?tavao jedinstveno kr??anstvo.
