Pax Christi International: Lije?iti sukobe nenasiljem
Nenasilje je ?izbor ?ivota koji poti?e na ponovno otkrivanje duhovnih, kulturnih i dru?tvenih vrijednosti, ali i na obnovu aktivnog gra?anstva sposobnog za ostvarivanje sociopoliti?kog utjecaja u javnoj sferi“. Upravo to je cilj Pax Christi International, katoli?kog pokreta za mir, obja?njava u intervjuu njegova generalna tajnica, Kolumbijka Martha Inés Romero. Na toj je funkciji od 1. sije?nja 2023., a vi?e od 15 godina koordinira Pax Christi za Latinsku Ameriku i Karibe.
Koja je misija Pax Christi?
Pax Christi International, kao katoli?ki pokret za mir, promi?e duhovnost utemeljenu na apsolutnoj uvjerenosti u dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog bi?a i dostojanstvo stvorenja. Pomirenje je u sredi?tu na?e misije; stoga promi?emo kulturu mira kako bismo preobrazili svijet obilje?en nasiljem, brojnim nepravdama i nejednakostima te velikom globalnom nesigurno??u, u okru?je ?ivota u skladu i pravednom miru.
U ovom povijesnom trenutku, kada se govori o ponovnom naoru?avanju kao jedinom rje?enju, kako nenasilje mo?e biti valjana i mogu?a alternativa?
Svijet danas do?ivljava ?krizu civilizacije“, koja nije povezana samo s ponovnim naoru?avanjem, ve? i s netolerancijom prema migraciji, individualizmom i konzumerizmom; rije? je o gubitku eti?kih i kulturnih vrijednosti. Pax Christi International smatra da ponovno naoru?anje ne?e u?initi ni?ta drugo nego pove?ati spiralu nasilja i da se s nasiljem ne mogu trajno i integralno rje?avati sukobi. Naprotiv, smatramo da imamo odgovornost i sigurnost u prevenciji nasilnih sukoba nenasilnim sredstvima. Sla?emo se s papom Franjom kada ka?e da je ?rat uvijek poraz za ?ovje?anstvo“.
Dobro poznajete latinskoameri?ku stvarnost, ?iju je nedavnu povijest obilje?ilo nasilje i oru?ani sukobi. Mo?ete li nam re?i ne?to vi?e o konkretnim projektima ili kontekstima u kojima ste radili na promicanju nenasilja s vidljivim i pozitivnim rezultatima?
U Chiapasu, na jugozapadu Meksika, ve? deset godina pratimo na?e partnerske organizacije, Centar Fray Bartolomé de las Casas (Frayba) i Me?unarodnu slu?bu za mir (Sipaz), u ja?anju kapaciteta indijanskih i seoskih zajednica koje su ?rtve ekstraktivnih industrija (rudarenje, agroindustrija, fracking, va?enje nafte). Posljedice su ekstraktivizma one?i??enje okoli?a, zdravstveni problemi i nasilje protiv zajednica. Kao Pax Christi International, razvili smo strate?ki prijedlog za sedam zemalja regije koji je, na temelju analize konteksta i sukoba, a kroz izradu zajedni?kih planova za zajedni?ko djelovanje, omogu?io zajednicama da nenasilno preobraze sukobe u svojim svakodnevnim odnosima. To uklju?uje rodnu ravnopravnost, razvijanje planova za?tite zajednica od rizika u okru?enju, koji pak uklju?uju ilegalne naoru?ane aktere povezane s organiziranim kriminalom i dr?avnim nasiljem te utjecaj na javne politike u obrani teritorija u suradnji s lokalnim i nacionalnim organizacijama i mre?ama.
Konkretan primjer je borba Zodevite, indijanskog pokreta Zoque naroda za za?titu ?ivota i Zemlje, koji je 2017. godine osvojio me?unarodnu nagradu za mir Pax Christi. Taj pokret, koji okuplja ?etrdeset zajednica u deset op?ina Chiapasa, uspio je zaustaviti licitaciju za va?enje nafte i minerala na 84.500 hektara svog teritorija, prisiljavaju?i Vladu da pokrene niz zajedni?kih konzultacija. Iako je rije? o borbi koja nije bez rizika – prema podacima organizacije Front Line Defenders, ?etiri od pet ubojstava branitelja ljudskih prava u posljednje dvije godine dogodila su se u Latinskoj Americi – snaga nenasilja uspjela je zaustaviti projekt, ali borba ?e trajati dugo. Kako je pjesnikinja iz naroda Zoque, Miqueas López, rekla prilikom primitka nagrade u Rimu: ?Mi smo miran i velikodu?an narod koji nikada prije nije sudjelovao u socijalnom prosvjedu, ali morali smo to u?initi zbog prijete?e opasnosti va?enja nafte i minerala na na?em teritoriju. To je za nas napad na ?ivot jer uni?tava vodu, rijeke, planine, floru i faunu; to je napad na Nasakobajk, Majku Zemlju, onu koja nas ?titi i hrani, onu koja nam daje ki?u i sunce.“
Papa je nedavno govorio o razoru?avanju rije?i, misli i Zemlje. Odakle po?eti?
Po?et ?emo stvaranjem prostora, fizi?kih i virtualnih, za dijalog i otvorenu raspravu o stvarnosti koja nas poziva, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini; promicati prostore u kojima nitko ne bi trebao biti prisiljen djelovati protiv vlastite savjesti, nego u kojima mo?e svojim darovima doprinositi dobrobiti zajednice; priznanjem da postoje druge vjerovanja i kulture koje zaslu?uju biti poznate i cijenjene te promicanjem horizonta interkulturalnosti u za?titi ?ivota, drevnih kultura i razli?itosti; ?uvaju?i one izraze koji, kroz eko-duhovnost, nenasilno odolijevaju modelu koji teritorije vrednuje isklju?ivo prema kriti?nim mineralima koji se iz njih mogu izvaditi, ne uzimaju?i u obzir sada?njost i budu?nost onih koji na njima ?ive; dekoloniziraju?i na?e umove i srca, po?ev?i od na?e vjere koja nam predstavlja dobronamjernog Boga, pravog Boga, koji vidi ugnjetavanje svog naroda i vra?a mu dostojanstvo. Kada govorimo o aktivnom nenasilju, ?elimo promicati empati?no, kolektivno i preobra?uju?e djelovanje u ovoj slo?enoj stvarnosti.
Kako prije?i s teorije i studija o miru i nenasilju na konkretne akcije u oru?anim sukobima?
Aktivno nenasilje promi?e kulturno obra?enje koje podrazumijeva preispitivanje radnji koje ?tete ?ovjeku i planetu te zapo?injanje procesa popravka – na osobnoj, me?uljudskoj, kulturnoj i strukturnoj razini – u?injene ?tete. To uklju?uje priznanje dostojanstva suprotne strane, koja nije neprijatelj. Na individualnoj razini, osje?ati-misliti, zami?ljati, iskusiti, riskirati, ?ivjeti duhovnost s preobra?uj?om snagom. Na kolektivnoj razini to zna?i vr?iti pritisak, kroz civilno dru?tvo i organizirane dru?tvene pokrete, kako bi se postigle trajne promjene, utje?u?i na one koji donose odluke; aktivno gra?anstvo zna?i birati izme?u korupcije i po?tenja u korist zajedni?kog dobra, hrane?i u onome ?to ?inimo nadu u bolji svijet. Andski narodi imaju drevnu mudrost koju su preto?ili u pojam Buen vivir (Zumak kawsay), koji je za nas briga za zajedni?ku ku?u, Pacha Mamu, i za sve koji u njoj ?ive. A za to, trebamo se ?razoru?ati“ kako bismo se ponovno izgradili kao civilizacija.
(Vatican News - rlg; hjb)