Spomendan sv. Katarine ?vedske 24. o?ujka
Marito Mihovil Letica
Katoli?ka Crkva dana 24. o?ujka slavi svetu Katarinu ?vedsku, k?er svete Brigite. Premda Katarina nije slu?beno progla?ena svetom, ?tuju je ve? stolje?ima kao sveticu, a ovo je ?tovanje Crkva neizravno potvrdila. Potkrepljuju to brojni podatci, a bit ?e dostatno spomenuti da je papa Inocent VIII. godine 1484. dopustio da ju se smije smatrati suutemeljiteljicom Reda svete Brigite, ?ime je Katarini ?vedskoj istaknuo va?nost i zna?enje, a time, makar neizravno, i svetost.
Ro?ena je oko 1331. godine kao ?etvrto od osmero djece u obitelji Ulfa Gudmarssona i Brigite. Katarina se vrlo rano zaru?ila i udala za Egarda von Kyrena, ali su se dogovorili da ?e ?ivjeti u potpunoj uzdr?ljivosti, ?to u srednjovjekovlju nije bila rijetka pojava.
Kada je 1350. godine zajedno s majkom hodo?astila u Rim, dostigla je Katarinu vijest o mu?evoj smrti. Od tada je majku Brigitu pratila na njezinim velikim hodo?a??ima, zdu?no i sebedarno sudjeluju?i u svim maj?inim pothvatima za dobro Crkve, koja je u to doba, zbog stolovanja papâ u Avignonu, bila u lo?emu stanju, a nered i nemoral bili su izra?eni osobito u Rimu, zbog ?ega se Katarina ?esto nalazila u opasnosti za svoje tijelo i ?ivot. O tome je napisala u jednom pismu: “Provodim bijedan ?ivot zatvorena kao zvjerka, dok drugi mogu i?i u crkvu i ondje hraniti du?u. Moja bra?a i sestre u ?vedskoj mogu bar u miru Bogu slu?iti.”
Nakon ?to joj je 23. srpnja 1373. u Rimu umrla majka Brigita, Katarina je pratila njezino tijelo u ?vedsku pro?av?i dug put kroz mnoge zemlje. Godine 1375. u?la je Katarina u ?uveni samostan u gradu Vadstena, ali ubrzo se vratila u Rim, gdje je ostala pet godina stanuju?i u istoj ku?i gdje joj je umrla majka. Razlog ponovnog boravka u Rimu bio je postupak za kanonizaciju njezine majke, ali nije do?ekala okon?anje toga postupka.
Jedna legenda govori da je Katarina spasila Rimljane i njihov grad od vodā rijeke Tibera. U kapeli podignutoj njoj u ?ast mo?e se vidjeti to ?udo naslikano na fresci.
Po njezinu povratku u ?vedsku, tamo?nji je biskup godine 1380. imenovao Katarinu glavaricom samostana u Vadsteni. Ali Katarina je ve? sljede?ega prolje?a, 24. o?ujka 1381., pre?la u onostranost. Glas o njezinoj svetosti ubrzo se pronio po svoj ?vedskoj. Zahvaljuju?i Katarininu zagovoru zabilje?ena su i brojna ?udesa, ?to je me?u njezinim sunarodnjacima potaknulo ?elju da Katarina bude ubrojena me?u svece. Proces za kanonizaciju vo?en je od 1466. do 1489., ali kanonizacija nije bila dovr?ena.
Ipak je papa Inocent VIII. godine 1488. dopustio sve?ani prijenos njezinih relikvija, u prisutnosti ?vedskoga regenta, nacionalnoga heroja Stena Sturea. Premda nije slu?beno progla?ena svetom, Katarina je, valja to ponoviti, ipak od po?etka ?tovana kao svetica.
Na brojnim je slikama prikazana s ko?utom, jer ju je, kako kazuje jedna legenda, ta ?ivotinja spasila od opasnosti i pogibelji. Katarini ?vedskoj posve?ene su mnogobrojne ?upe i crkve diljem svijeta, a njezin je spomendan 24. o?ujka.
