Vijesti iz ?ivota Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku?ina – Zagreb
Zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a predvodi ve?eras misno slavlje u ?upnoj crkvi sv. Bla?a u Zagrebu.
U Velikom Ka?tiu u Stonu u tijeku je predstavljanje knjige ?Sa?ete poruke o pravovjernosti i krjeposnom i ?istom ?ivotu“ sv. Grgura iz Nareka, nau?itelja Crkve. O knjizi govore apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, ?lan Upravnog odbora Svjetskog vije?a Crkava nadbiskup Nareg Alemezian, prof. dr. sc. Ivan Bodro?i? i dr. sc. Vinicije Lupis.
Pontifikalnim misnim slavljem pred katedralom Gospe Velike, koje je u zajedni?tvu s dvadesetak nadbiskupa i biskupa i sedamdesetak sve?enika predvodio mons. Giorgio Lingua, te sve?anom procesijom, Dubrovnik je danas proslavio 1053. festu sv. Vlaha, za?titnika Grada i Dubrova?ke biskupije. U homiliji nuncij Lingua prisjetio se posljednjeg inozemnog putovanja svetog Ivana Pavla Drugog, tijekom kojega je bla?enom proglasio slavnu k?i zemlje Hrvatske: Mariju Propetog Isusa Petkovi? rodom iz Blata na Kor?uli. ?Sveti Vlaho je svoje vjernike ljubio na konkretan na?in poput dobrog Pastira, poma?u?i im duhovno kao biskup, ali i materijalno kao lije?nik. Ono ?to je ?inio za ?ivota – a svjedo?anstava o tome ima mnogo – nastavio je ?initi i nakon smrti, ?tite?i, i ?ak lije?e?i, brojne vjernike koji su zazivali njegov zagovor. Neka sveti Vlaho nadahne sve one koji posve?uju svoje vrijeme i talente kako bi bli?njima ?inili dobro, osobito kroz volonterstvo. Posebno mislim na sve one koji, riskiraju?i ?ak i vlastiti ?ivot, pru?aju pomo? ?rtvama ratova i prirodnih katastrofa: lije?nike, medicinske sestre, vatrogasce i druge. To su ljudi koji svoju profesiju ne ?ive prvenstveno za sebe ili da bi zaradili za ?ivot, ve? ponajvi?e za druge, za op?e dobro“, rije?i su propovjednika koji je dodao kako je po svojim djelima u korist bolesnih sveti Vlaho zapam?en kao ?ovjek ljubavi prema siroma?nima i bolesnima.
?Vlaho je bio podrijetlom iz Armenije, a postao je biskup Sebaste, svojeg rodnog grada koji se danas nalazi na podru?ju Turske. Zajedno s kraljem, Grgurom Prosvjetiteljem, Vlaho predstavlja korijene kr??anstva armenskoga naroda, prvog naroda koji je u cijelosti prihvatio kr??anstvo i koji je ostao vjeran onom duhu i onoj vjeri koju su mu sveti Vlaho, kao biskup, i Grgur, kao kralj, znali prenijeti“. ?Mo?da ovdje mo?emo vidjeti neke sli?nosti s hrvatskim narodom koji je tijekom stolje?a, unato? nepovoljnim okolnostima, ostao vjeran svojim korijenima. U Jubilarnoj godini u kojoj se, kao hodo?asnici nade, sje?amo 2025. obljetnice Kristovog ro?enja, ?elio bih predlo?iti dvije molitvene nakane koje mo?emo povjeriti zagovoru svetoga Vlaha. Prva je molba za jedinstvo svih vjernika u Kristu. Crkva koja je Tijelo Kristovo u sada?njem vremenu, tijekom stolje?a je zadobila duboku ranu koja i nadalje krvari: podjelu me?u bra?om koja ispovijedaju istu vjeru. Druga molitvena nakana koju ?elim povjeriti svetom Vlahu povezana je s Jubilarnom godinom: molimo za zagovor svetog Vlaha kako bismo mi, pastiri stada, uvijek prvi bili vjerni ljubavi koja nas je dotakla i zbog koje smo imali hrabrosti ostaviti sve i predati svoje ?ivote slu?enju narodu i evan?elju. Neka pastiri budu uzori stada, sposobni svojim primjerom potaknuti brojna i sveta zvanja za sve?eni?tvo, redovni?ki ?ivot i kr??ansku obitelj kako bi svatko dao svoj doprinos bratskijem dru?tvu koje one posljednje stavlja u sredi?te, ?tovi?e, na prvo mjesto“, poruka je propovjednika.
?upa sv. Petra na Boninovu u Dubrovniku dobitnica je javnog priznanja ?Nagrade Dubrovnika” za 2024. godinu za humano djelovanje i o?uvanje duhovne i kulturne ba?tine.
Plaketu je na sve?anoj sjednici povodom Dana Grada Dubrovnika preuzeo ?upnik don Ante Buri?.
Devetnica uo?i blagdana bl. Alojzija Stepinca po?ela je u subotu 1. velja?e u Kra?i?u sve?anim blagoslovom spomen-zbirke bla?enika i euharistijskim slavljem u kra?i?koj ?upnoj crkvi Presvetoga Trojstva, koje je predvodio zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a.
??upnik Vranekovi? u svojim zapisima kao karakteristi?ne momente posljednjih Stepin?evih dana isti?e: ljubav prema neprijatelju, krajnju strpljivost u bolesti, veliku obzirnost prema drugima, ?utljivu molitvu, poniznost, pouzdanje u Boga, smisao za humor i potpunu spremnost za smrt. Sve su to znakovi visokog stupnja teologalnih kreposti vjere, nade i ljubavi koje su resile njegovo svjedo?anstvo do posljednjeg daha. Onima koji su ga tih dana okru?ivali oko smrtne postelje, tu?ni i uplakani zbog muke koju je podnosio, bla?eni je Alojzije rekao: 'Ludo je plakati, ako nam je i?i iz ovoga svijeta. Uvijek sam sve primao iz Bo?je ruke, primam sad i primat ?u ubudu?e.' Osim pra?tanja i ljubavi prema neprijateljima, bla?eni je Alojzije zrelost svoje kr??anske ljubavi pokazivao u mno?tvu spa?enih ?ivota, tjelesnih i duhovnih djela milosr?a, ne prave?i razliku me?u ljudima prema nacionalnoj, rasnoj ili stale?koj pripadnosti. Ipak neizostavni i nezamjenjivi oblici ljubavi koje je na poseban na?in svjedo?io na? Bla?enik su 'obrana istine, njezino ponizno i uvjereno izno?enje te svjedo?enje za nju vlastitim ?ivotom', rije?i su nadbiskupa Kutle?e koje je prenijela IKA.
?Dragi mladi, don Boscov ?ivot primjer je autenti?nog izbora poziva iz kojeg je niklo poslanje. Poslanje u ovom kontekstu zna?i jedinstvenu zada?u koju je Bog svakome od nas namijenio. Mo?da vam se ponekad ?ini te?ko razlu?iti ?to Bog ?eli od vas, ali danas vas pozivam da, nadahnuti i don Boscovim primjerom, slijedite plemenite te?nje svoga srca. Ne dopustite da njihov plamen ugase ?ivotne te?ko?e i protivni vjetrovi. ?inite to sa svom ozbiljno??u i ?arom koji su vam svojstveni“, poru?io je u Podsusedu, u homiliji misnoga slavlja na blagdan sv. Ivana Bosca, zagreba?ki nadbiskup.
