杏MAP导航

Mjanmar, zemlja uni?tena nasiljem, na koji s velikom zabrinuto??u gleda Papinska zaklada Pomo? Crkvi u nevolji koja je odredila da dana?nji dan, 1. velja?e, bude op?i dan molitve za mir u toj zemlji. Dobro?initelji i suradnici zaklade izmjenjuju se u molitvi, kako bi se omogu?ilo kontinuirano sudjelovanje tijekom 24 sata.

Duboko smo dirnuti situacijom u Mjanmaru – rekla je Regina Lynch, izvr?na predsjednica Zaklade Pomo? Crkvi u nevolji International. Na?a bra?a i sestre – kazala je – pate zbog bombardiranja, gladi, nedostatka struje i sredstava. Sve?enici i redovnici ?esto moraju danima putovati do najudaljenijih ?upa, prolaze?i kroz opasne situacije, ali unato? svemu nastavljaju obavljati svoj posao.

Dr?avni udar 2021. godine

To?no ?etiri godine nakon dr?avnog udara kojim je svrgnuta Aung San Suu Kyi, Australija, Kanada, Europska unija, Ju?na Koreja, Novi Zeland, Norve?ka, ?vicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave pozivaju vojnu huntu na vlasti u zemlji da prekine nasilje nad civilima i pokrene uklju?iv dijalog u svrhu demokratske tranzicije. U zemlji je, osim toga, od dr?avnog udara 2021., sedmi put produ?eno izvanredno stanje.

Kriza u Mjanmaru je sve gora, i na dru?tvenoj i na gospodarskoj razini, kao i ?to se ti?e rata – rekao je pak veleposlanik Europske unije u Yangonu Ranieri Sabatucci, u intervjuu za vatikanske medije, osvr?u?i se na stanje u toj zemlji ?etiri godine nakon dr?avnog udara 1. velja?e 2021.

Sukob se pro?irio

Sukob se izme?u vladaju?e hunte i pobunjeni?kih skupina pro?irio – objasnio je diplomat – vojska je izgubila mnogo teritorija na sjeveroistoku, ali jo? vi?e u Rakhineu, na zapadu. Sukob je ra?iren prakti?ki u gotovo cijelom Mjanmaru osim u tri glavna grada u sredi?tu. Gospodarstvo trpi u cijeloj zemlji; u brojnim podru?jima vlada prehrambena kriza i sada ve? vi?e od polovice stanovni?tva ?ivi ispod granice siroma?tva. Mnogi ljudi napu?taju Mjanmar kako bi potra?ili posao i prilike u susjednim zemljama, gdje ?esto ima posla i mogu?nosti, ali u uvjetima iskori?tavanja – napomenuo je veleposlanik.

Uloga Kine

Pro?loga je tjedna uz posredovanje Kine objavljeno primirje u sjeveroisto?nim dr?avama iscrpljenima sukobima. Recimo da su Kinezi – objasnio je veleposlanik Sabatucci – odlu?ili da im je u interesu stabilizirati Mjanmar jer imaju va?ne interese koje ?ele za?tititi. Stoga poku?avaju pratiti vojne vlasti u procesu dijaloga s najbli?im pobunjeni?kim skupinama primoravaju?i ih da u?u u mirovne pregovore. I postupno bi ?eljeli pro?iriti te kontakte na druge skupine. To je strategija koja bi trenutno mogla funkcionirati, ali s druge strane osnovni problemi nisu rije?eni: vojska jo? uvijek namjerava povratiti teritorije koje je izgubila, ali skupina ih nije voljna vratiti. Zbog toga se stvorila nejasna situacija u nekim urbanim sredi?tima na sjeveroistoku, posebno u dr?avi Shan gdje je vojska u zamjenu tra?ila ponovno preuzimanje glavnoga sredi?ta Lashia, ali etni?ka skupina ne namjerava to prihvatiti. Zato su odgodili raspravu o toj to?ki za ?est mjeseci te smo suo?eni s vrlo krhkim primirjem.

Izbori do kraja godine

Kina, osim toga, podupire izbore do kraja 2025., iako oni – prema rije?ima veleposlanika Europske unije – ne?e biti osobito vjerodostojni ili reprezentativni. Vojne vlasti – objasnio je – ne kontroliraju velike dijelove zemlje, tako da se na vi?e od 60 posto teritorija glasanje ne mo?e provesti. K tomu, stranka koja je uvijek pobje?ivala na izborima ne mo?e sudjelovati. Peking me?utim cilja na taj proces stabilizacije, dok mi kao Europska unija i zapadni partneri ne smatramo da je to rje?enje koje ?e dovesti do stvarnoga pomirenja.

Djelovanje Europske unije

Odgovaraju?i potom na pitanje o diplomatskom djelovanju Europske unije i sankcijama protiv burmanske hunte, veleposlanik je kazao da Europska unija nema veliki utjecaj u toj zemlji, ali – kako je rekao – poku?avamo iskoristiti ono ?to imamo. Sankcijama se ne namjerava prisiliti vojsku da preispita svoje stavove, nego su one znak na?ega nezadovoljstva.

Unato? svemu Europska unija odr?ava aktivan trgovinski protokol koji dopu?ta, primjerice, izvoz tekstilne industrije, kako bi burmansko stanovni?tvo moglo nastaviti raditi. Otkazivanje tog protokola zna?ilo bi baciti na koljena najugro?enije slojeve stanovni?tva. Istovremeno nastojimo promicati prava radnika. Europska unija dodjeljuje tako?er humanitarnu pomo? za vi?e od 50 posto stanovni?tva koje ?ivi u ekstremnom siroma?tvu i za 3,5 milijuna interno raseljenih osoba koje su ostale bez i?ega.

U za?titi manjina

Papa Franjo u svojim apelima ne propu?ta spomenuti Mjanmar, a posebnu pa?nju pokazuje prema manjinama, od one kr??anske do etni?ke skupine Rohingya. Prema rije?ima veleposlanika Sabatuccija, pozornost Svetoga Oca prema Mjanmaru vrlo je va?an znak. Valja re?i – napomenuo je veleposlanik – da je sada?nja kriza ve?a i intenzivnija od prethodne. Nema favorizirane etni?ke skupine i pobuna protiv vojske sada je u cijelom Mjanmaru. Manjine su, paradoksalno, spremnije za suo?avanje s krizama jer to ?ine ve? 70 godina. Jo? je jedan paradoks taj da vojska naoru?ava Rohingye kako bi stvorila jo? ve?i kaos primoravaju?i ih da se bore s budisti?kim stanovni?tvom dr?ave Rakhine. Drama te manjine, koja je masovno pobjegla 2017. godine, s milijun izbjeglica u Banglade?u, danas se nastavlja na druga?iji na?in: to je vrlo opasna situacija, u kojoj se naoru?avaju o?ajni ljudi kako bi opravdali kaos – primijetio je veleposlanik Sabatucci.

(Vatican News - vp; aa)