Vijesti iz ?ivota Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku?ina – Zagreb
Sve?anost otvaranja redovite jubilejske godine za Nacionalno sveti?te svetog Josipa u Karlovcu i prvu srijedu Velike pobo?nosti svetom Josipu u njegovu nacionalnom sveti?tu, 15. sije?nja predvodio je gospi?ko-senjski biskup Marko Medo.
?Koje li simbolike i duhovne poruke ve?eras? Slu?ajno ili ne, iako mi je te?ko povjerovati u ovu slu?ajnost da danas na dan me?unarodnog priznanja Hrvatske pada pobo?nost prve srijede posve?ene svetom Josipu. Vi?e ?elim vjerovati u ono ?to nam na? nebeski za?titnik ve?eras ?eli poru?iti“, rekao je u homiliji biskup Medo, nastaviv?i: ?jedna od mnogih poruka za na? ?ivot je i ova – nau?iti od svetog Josipa sposobnost oslanjanja na?eg ?ivota na Boga kako bi bili sposobni prepoznati bli?njega u potrebi. Vidimo kako svijet bez Boga i protiv Boga nije donio mirniji, slobodniji i sretniji svijet, nego svijet koji je porobljen i zarobljen. Donio je iskustvo praznine, nezadovoljstva i o?aja“. Propovjednik je upitao: ?jesmo li tako brzo zaboravili na Boga i sve ostalo ?to nas je sna?lo, ?rtvu na?ih branitelja, stradanja, svu nemo? na?ega naroda? Jesmo li zaboravili onaj ?ar devedesetih i zajedni?tvo, pune crkve, cjelono?na bdijenja“?
Zadar je 15. sije?nja proslavio svetu Sto?iju, za?titnicu Zadarske nadbiskupije i naslovnicu zadarske katedrale. Sve?ano prijepodnevno misno slavlje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrabli?.
U duhu gesla Jubilejske godine, ‘Hodo?asnici nade’ i slavlje blagdana sv. Sto?ije ?na?u nadu usmjerava prema Bogu koji je njezin izvor, cilj i ispunjenje“, poru?io je predvoditelj slavlja, rekav?i da se ?na?a nada, u koju je utisnuto mno?tvo plemenitih ?e?nji srca, utvr?uje, ?isti i posve?uje euharistijskim slavljem“. ?Kao `hodo?asnici nade`, na putu ?ivota, na? pogled vjere usmjeravamo prema naprijed, prema budu?nosti, prema onom za ?im ?ezne na?a nada, prema kona?nom cilju ?ivota. U tom pogledu vjere susre?emo i na?e drage koji su nam prethodili u ?ivotu i prenijeli svjedo?anstvo vjere“, rije?i su zadarskog nadbiskupa. Ve?ernje misno slavlje u katedrali je predvodio dubrova?ki biskup Roko Glasnovi?.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagreba?ki nadbiskup metropolit Dra?en Kutle?a uputio je 13. sije?nja ?estitku Zoranu Milanovi?u na ponovnom izboru za predsjednika Republike Hrvatske.
Na po?etku drugog predsjedni?kog mandata ?elim da u njega zakora?ite s obnovljenom snagom koriste?i svoje dosada?nje iskustvo za dono?enje mudrih i pravednih odluka na dobrobit hrvatskog naroda. Dana?nji svijet, obilje?en slo?enim geopoliti?kim, gospodarskim i dru?tvenim dinamikama, postavlja pred Republiku Hrvatsku niz posebnih izazova. Upravo u takvom kontekstu, vjerodostojna politika trebala bi slu?iti kao orijentir usmjeravaju?i prema putu istine, pravednosti i op?eg dobra. Svi smo pozvani ?ivjeti kao dostojni gra?ani svjedo?e?i po?tenje u svakodnevnom ?ivotu te zahtijevaju?i od svojih politi?kih vo?a osobni integritet i odgovornu javnu politiku. Svjesni smo da svaki pojedinac pridonosi oblikovanju duha svoje domovine te sudjeluje u odre?ivanju smjera kojim ?e ona kora?ati u budu?nosti. Biti dobar dr?avnik ozbiljna je i zahtjevna zada?a koja tra?i razvijanje karaktera spremnog re?i ?da” onome ?to koristi na?oj domovini i ?ne” onome ?to joj ?teti. Potrebna je i mudrost da bismo prepoznali razliku izme?u dobra i zla te odabrali ispravan put, stoji uz ostalo u ?estitci predsjednika HBK predsjedniku Milanovi?u.
Egzorcizam, trajni ?akonat te obredna raznolikost u Crkvi bile su teme 62. sjednice biskupa Zagreba?ke crkvene pokrajine odr?ane 13. sije?nja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, pod predsjedanjem zagreba?koga nadbiskupa metropolita Dra?ena Kutle?e, izvijestio je Tiskovni ured Zagreba?ke nadbiskupije. Glede postupaka razlu?ivanja i odlu?ivanja o potrebi egzorcizma nadbiskup je naglasio duhovnu borbu u kojoj se ne smije previdjeti prisutnost Zloga, ali se treba jo? vi?e oslanjati na pouzdanje u Gospodina i na djelovanje milosti, u svemu se dr?e?i crkvenih smjernica, kako bi se pomoglo vjernicima i svima koji su uklju?eni u predvi?eni proces osloba?anja. ?to se ti?e to?ke o trajnome ?akonatu, nadbiskup je pozornost usmjerio na oboga?ivanje pastoralnoga djelovanja, na cjelovitu formaciju, na evangelizaciju i svjedo?enje te osobito na skladno povezivanje obiteljskoga ?ivota i ?akonske slu?be. Tre?u temu koja se odnosi na obrednu raznolikost u Crkvi mons. Kutle?a vidi kao bogatu ba?tinu koju treba o?uvati u posebnosti identiteta, paze?i na uskla?enost s crkvenim odredbama, a sve u duhu molitve i slu?bi zajedni?tva.
Uo?i Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kr??ana po?e?ki biskup Ivo Martinovi? primio je 13. sije?nja u Biskupskom domu u Po?egi pakra?ko-slavonskog episkopa Jovana ?ulibrka.
Razgovarali su o vi?e pitanja kr??anskog djelovanja u sada?njim okolnostima, napose o va?nosti vjeronauka u ?koli. S obzirom na crkveno-dru?tvena pitanja biskup i episkop su se slo?ili oko potrebe da dvije Crkve nastoje u dana?njem vremenu promicati zajedni?ke evan?eoske vrijednosti. Dogovorili su se da sredi?nji molitveni susret Po?e?ke biskupije prigodom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kr??ana od 18. do 25. sije?nja pod biblijskim geslom: ?Vjeruje? li ovo?“ bude u ?etvrtak, 24. sije?nja u 19 sati u po?e?koj crkvi sv. Lovre.
Sutra ?e u Stojdragi biti pokopan grkokatoli?ki sve?enik, protojerej stavrofor o. Milan (Mile) Vrane?i? koji je preminuo u 74. godini. Djelovao je u pastoralu Kri?eva?ke eparhije na podru?ju ?umberka i Slovenije. ?upnikovao je u Mrzlom Polju, Pe?nom, Karlovcu, Dragi, Metliki, Grabaru, Stojdragi i Samoboru. Obavljao je i slu?bu dekana (protoprezbitera) ?umbera?kog vikarijata te je vi?e godina bio ?umbera?ki biskupski vikar (sin?el). Bio je ?lan brojnih vije?a Kri?eva?ke eparhije, a u jednom mandatu duhovnik Grkokatoli?kog sjemeni?ta. Inicirao je osnivanje ?umbera?kog usko?kog muzeja u Stojdragi. Njegov pastoralni i sve?eni?ki rad obuhva?ao je i obnovu brojnih crkava, kapelica, cesta, zgrada i spomenika u ?umberku, s ciljem o?uvanja grkokatoli?ke zajednice ?umberka, pobolj?anja ?ivota lokalnog stanovni?tva i sprje?avanja iseljavanja. Zahvaljuju?i njegovu zauzimanju otkopani su ostatci drevne crkve sv. Ilije na sv. Geri gdje je on godinama organizirao zimska i ljetna hodo?a??a.
