杏MAP导航

p. Luka Ili? SJ

Pro?loga smo puta pratili Hodo?asnika na njegovu hodo?a??u u Svetu zemlju i nastojanju da kroz filozofsko-teolo?ku izobrazbu postane djelotvorniji u pomo?i du?ama. Tako?er smo vidjeli sumnji?avost ?panjolskih crkvenih vlasti prema Íñigu jer mu je manjkalo naobrazbe, pa su se pitali odakle mu znanje za razgovarati s ljudima o Bo?jim stvarima. Naime, treba imati na umu da je u to vrijeme u ?panjolskoj bio nemali broj ljudi koji su se pozivali na Duha Svetoga kako bi ?irili nauke protivne katoli?koj vjeri. Sva su ta iskustva uvjerila Ignacija da treba daljnje studije da bi mogao nastaviti pomagati du?ama. Iz toga je razloga odlu?io nastaviti studij u Parizu da bi stekao ?vr??e teolo?ke temelje za svoje poslanje.

Hodo?asnik u Parizu

Íñigo je stigao u Pariz u prolje?e 1528. godine nakon vi?etjednoga putovanja pje?ice i smjestio se u jednu ku?u s nekoliko ?panjolaca. Sâm svjedo?i da je poha?ao ?humanisti?ki razred na u?ili?tu Montaigu“ jer ?je vidio da mu temelji za nauke nisu dobri jer se prije nastojalo da ?to br?e pro?e ni?e razrede. U?io je s djecom, prelaze?i gradivo prema redoslijedu i na?inu pari?ke ?kole“ (Auto. 73).

Ignacije se, me?utim, ubrzo suo?io s te?kim financijskim izazovima i nedostatkom sredstava, ?to ga je prisililo na prosja?enje, a ?ak se i iselio iz ku?e u kojoj je stanovao. ?ivio je u Prihvatili?tu Sv. Jakova, daleko od kolegija, ?to je ote?avalo njegov studij. Da bi si financirao studiranje, na? je Hodo?asnik svake godine odlazio u Flandriju da bi prikupljao sredstva, a jedne je godine oti?ao i u Englesku.

Pomaganje du?ama

Unato? svim tim neda?ama, Ignacije je ostao posve?en duhovnim razgovorima i pou?avanju. Tijekom ljeta 1529. godine po?eo je davati duhovne vje?be trojici studenata, ?to je izazvalo veliki interes, ali i otpor na Sveu?ili?tu. Naime, ovi studenti bili su osobe od polo?aja i poznate, a sada su nakon duhovnih vje?bi pod vodstvom Íñiga radikalno promijenili svoje ?ivote, dijele?i imovinu siroma?nima i odlu?uju?i se ?ivjeti u potpunu predanju Bogu.

U tome razdoblju Ignacije je iskusio niz pote?ko?a, uklju?uju?i napade od strane svojih sunarodnjaka koji su ga optu?ivali da je zalu?ivao studente svojim idejama. Me?utim, njegova ustrajnost i posve?enost duhovnim ciljevima omogu?ili su mu da stekne pristalice, uklju?uju?i Petra Fabera i Franju Ksaverskoga koje je ?Duhovnim vje?bama pridobio za Bo?ju slu?bu“ (Auto. 82). Postali su njegovi sudrugovi i klju?ni ?lanovi budu?e Dru?be Isusove.

Visoka izobrazba

Za vrijeme studija filozofije Ignacija su po?ele ?salijetati iste one napasti koje su ga salijetale u Barceloni kada je u?io gramatiku“ (Auto. 82). To ga je ometalo u u?enju, pa je odlu?io oti?i svomu profesoru i dao mu je rije? da ?sve do kraja te?aja nikad ne?e izostati s predavanja ako bude mogao na?i kruha i vode da se mo?e prehraniti. I ?im je dao to obe?anje, ostavile su ga one pobo?ne stvari koje bi ga salijetale u nepravo vrijeme, pa je dalje s mirom nastavio svoje nauke“ (Auto. 82).

Ignacije je ustrajao u svojim studijima i 1532. godine postigao je iz filozofije naslov magister artium te je nastavio studij teologije. U to su ga vrijeme po?eli moriti bolovi u ?elucu koji su znali trajati i vi?e sati, a jednom prilikom ?ak ?esnaest sati.

Po?etak Dru?be

U to je vrijeme ve? imao ?est sudrugova (Petra Fabera, Franju Ksaverskoga, Diega Laíneza, Alfonza Salmerona, Simona Rodriguesa i Nikolu Bobadillu) i oni su 15. kolovoza 1534. godine u kapelici sv. Dionizija na Montmartreu polo?ili zavjet ?isto?e i siroma?tva te obe?ali da ?e

po?i u Veneciju, pa u Jeruzalem i ulo?iti svoj ?ivot na korist du?a. Ako ne dobiju dopu?tenje da ostanu u Jeruzalemu, vratit ?e se odande u Rim i ponuditi se Namjesniku Kristovu da ih zaposli tamo gdje bude sudio da je vi?e Bogu na slavu i na korist du?ama. (Auto. 85)

Tako?er su odlu?ili da ??e ?ekati na ukrcaj u Veneciji godinu dana. Ako tijekom te godine ne bude ukrcavanja u brodove koji plove prema Levantu [Bliski istok], bit ?e slobodni od zahtjeva da idu u Jeruzalem, pa ?e po?i papi...“ (Auto. 85).

Povratak u rodni kraj

Me?utim, Íñigova je bolest i?la nagore, pa su mu lije?nici rekli da ne preostaje drugo ?ime bi se moglo pomo?i, osim da udi?e zavi?ajni zrak, a na to su ga potaknuli i njegovi sudrugovi. Ignacije je tako 1535. godine posjetio svoj rodni kraj radi oporavka, a tako?er je odlu?io urediti neke stvari za svoje ?panjolske sudrugove.

Tijekom svoga boravka u rodnome kraju posvetio se pou?avanju djece u kr??anskome nauku i zabrani dru?tvenih zala poput kockanja. Njegova predanost rezultirala je pozitivnim promjenama u zajednici, uklju?uju?i uspostavljanje praksi poput redovitoga moljenja Angelusa.

Jeruzalem ili Rim?

Urediv?i stvari u ?panjolskoj, Ignacije se dao na zahtjevan i opasan put prema Italiji. U Veneciju je stigao 1536. godine i dok je ?ekao na svoje sudrugove, ?bavio [se] davanjem duhovnih vje?bi i drugim duhovnim razgovorima“ (Auto. 92). S ostatkom se skupine susreo po?etkom 1537. godine, a nakon dva ili tri mjeseca svi osim Ignacija odo?e u Rim da dobiju blagoslov za svoje hodo?a??e u Jeruzalem.

Vrativ?i se u Veneciju, Ignacija i ostale nezare?ene ?lanove rapski je biskup Vincenzo Negusanti zaredio 24. lipnja iste godine. Dok su pak ?ekali na brod za Jeruzalem, sudrugovi su se podijelili po venecijanskoj pokrajini, posve?uju?i se molitvi, postu i propovijedanju. Ignacije je s Faberom i Laínezom bio u Vicenzi, gdje su ga do?ivljena vi?enja i utjehe dodatno u?vrstila u njegovu poslanju.

?U Rimu ?u vam biti milostiv“

Nakon ?to se zbog ratnoga stanja izme?u Mletaka i Osmanlija nije moglo isploviti prema Svetoj zemlji, godine 1537. sudrugovi su odlu?ili oti?i u Rim da bi se stavili na raspolaganje Papi. Pred Rimom na? Hodo?asnik imao je misti?no iskustvo u La Storti, gdje je ?jasno vidio kako ga Bog Otac postavlja uz Krista, Sinka svoga“ (Auto. 97), i kao da su mu se u srce utisnule O?eve rije?i: ?Ego vobis Romae propitius ero—U Rimu ?u vam biti milostiv“.

Po dolasku u Rim, Ignacije i sudrugovi smjestili su se uz crkvu Gospe od Puta. U Vje?nome su gradu obavljali razli?ite apostolate, a uz njihovu su se pomo? osnovale pobo?ne ustanove poput Ku?e katekumena, Ku?e svete Marte i siroti?ta za djecu. Ovdje bih posebno istaknuo Ku?u sv. Marte koja je bila poku?aj da se pomogne ?enama koje su upale u ralje prostitucije.

U Rimu su se Ignacije i sudrugovi suo?ili s brojnim izazovima, optu?bama i suprotstavljanjima, ali su uz Bo?ju pomo? sve to uspjeli nadvladati. Vremenom su po?eli razmi?ljati o tome da osnuju novi red i nakon vi?emjese?noga rasu?ivanja do?li su pred papu Pavla III. koji je 1540. godine odobrio Dru?bu Isusovu, o kojoj ?emo govoriti u sljede?emu nastavku.