杏MAP导航

p. Luka Ili? SJ

U pro?loj smo epizodi svjedo?ili onomu ?to je sv. Ignacije Lojolski pro?ivio u Bo?joj ?koli u Manresi. Me?utim, nakon ?to je gotovo godinu dana proveo u tome mjestu, na? je Hodo?asnik osjetio da je do?lo vrijeme za nastaviti svoj put prema Jeruzalemu. Do?av?i u Barcelonu 1523. godine, Íñigo je tra?io prijevoz do Italije, odakle bi onda nastavio svoje hodo?a??e prema Svetoj zemlji.

Oslanjanje na Boga

Pritom treba istaknuti jednu va?nu stvar. Naime, Íñigo se nije htio oslanjati na naravna sredstva, ?ve? je [svom] du?om htio da mu Bog bude jedino uto?i?te“ (Auto. 35). Primjerice, iako mu je predlo?eno da uzme pratioca jer nije znao ni talijanski ni latinski, odbio je, smatraju?i da bi oslanjanje na ljudsku pomo? umanjilo njegovo povjerenje u Boga.

Putuju?i bez novca, na? je Hodo?asnik u Barceloni uvjerio kapetana broda da ga preveze besplatno, ali mu je potonji rekao da si sâm treba osigurati hranu. Me?utim, Ignacije je osje?ao unutarnje sukobe, preispituju?i svoje povjerenje u Boga. Ipak, njegov ga je ispovjednik potaknuo da isprosi koliko je nu?no i to uzme sa sobom, ?to je umirilo Ignacija.

Íñigo je na putu do?ivljavao brojne izazove. Primjerice, nakon ?to je, usprkos olujnomu moru, stigao u talijanski gradi? Gaetu, nastavio je put prema Rimu. Na tome su pak putu njegova odlu?nost i duhovna snaga bile proku?ane kada je pomogao jednoj majci i njezinoj k?eri nad kojima su vojnici htjeli u?initi nasilje.

Dolazak u Rim i priprema za Jeruzalem

Stigav?i pak u Rim, Íñigo se suo?io s uvjeravanjima da bez novca ne?e mo?i nastaviti put do Jeruzalema. Iako je na kraju prihvatio donaciju za prijevoz iz Venecije, kasnije je shvatio da je time umanjio svoje povjerenje u Boga, pa je odlu?io pokloniti primljene dukate siromasima koje ?e sresti na putu. Odlu?io je tako putovati u Sveti grad s minimalnim sredstvima, oslanjaju?i se isklju?ivo na Bo?ju milost, nose?i u du?i ?veliku sigurnost da ?e se Bog pobrinuti za prijevoz do Jeruzalema“ (Auto. 42), ?to se na kraju i obistinilo.

Na brodu za Jeruzalem na? je Hodo?asnik svjedo?io nemoralnomu pona?anju posade, koje je odlu?no ukorio, unato? upozorenjima da bi to moglo ugroziti njegov ?ivot. ?ak je i ?uo od ?panjolskih suputnika da ga posada namjerava ostaviti na nekome otoku. Ipak, svidjelo se Gospodinu da brzo stignu do Cipra i potom se ukrcao na hodo?asni?ki brod za Jeruzalem. Nakon dolaska u Sveti grad, Íñigo se posvetio molitvi i hodo?a??u svetim mjestima, osje?aju?i pritom duboku duhovnu utjehu.

Hodo?asnik u Jeruzalemu

Na? je Hodo?asnik planirao ostati zauvijek u Jeruzalemu kako bi posje?ivao sveta mjesta i pomagao du?ama. Me?utim, crkvene su ga vlasti zamolile da se vrati u Europu, navode?i sigurnosne razloge. Poslu?ao ih je, ali je prije nego ?to se trebao vratiti Íñigo odlu?io posljednji put proboraviti na Maslinskoj gori gdje se ?nalazio kamen s kojega je Na? Gospodin uza?ao na nebesa“ (Auto. 47). Napustiv?i Goru, do?lo mu je ?opet na um da na Maslinskoj gori nije dobro promotrio kako stoji desna noga, a kako lijeva. I vrati se onamo, a stra?arima dade … ?karice da ga puste u?i“ (Auto. 47). No kada su franjevci saznali da je oti?ao bez vodi?a, po?alju potragu za njim i vrate ga natrag u samostan.

Povratak iz Jeruzalema i nova duhovna zada?a

Ignacije se potom s ostalim hodo?asnicima uputio natrag u Europu. Stigav?i nakon brojnih neda?a u Barcelonu 1524. godine, Íñigo je odlu?io nastaviti svoju izobrazbu kako bi mogao bolje pomagati du?ama. Iako su ga duhovne spoznaje ponekad ometale u u?enju, razlu?io je da je rije? o napasti i odlu?no se posvetio studiju. Njegova askeza i jednostavan na?in ?ivota ?esto su izazivali ?u?enje me?u njegovim suvremenicima.

Te?ko?e s crkvenim vlastima

Proboraviv?i dvije godine u Barceloni, Ignacije je po?ao u ?panjolski grad imenom Alcalá. Tijekom studija u tome gradu, Íñigo se sa svojim sudrugovima, koji su se okupili oko njega, suo?io s crkvenim istragama zbog sumnji u njegov nauk i metode. Iako nisu prona?ena nikakva krivovjerja ni zablude, crkvene su mu vlasti nalo?ile da se ne izja?njava o teolo?kim pitanjima dok ne zavr?i studije. Sâm Ignacije svjedo?i da ga je ta ?presuda zakratko stavila u nedoumicu o tome ?to da radi. Kao da su mu zatvorili vrata u pomaganju du?ama, a nisu iznijeli nikakva razloga, osim da nije studirao“ (Auto. 63). Odlu?io je stoga prije?i u Salamancu da bi nastavio svoje studije.

U Salamancu je stigao 1527. godine, gdje se suo?io s novim istragama. Tako su dominikanci i crkvene vlasti bile sumnji?ave naro?ito zato ?to je govorio o krepostima i manama, smrtnim i lakim grijesima bez teolo?ke izobrazbe. Njima se ?inilo da ako ne govori prema izobrazbi, onda govori po Duhu Svetome. Crkvenim se vlastima to ?inilo naro?ito problemati?nim jer su u ?panjolskoj tada postojali tzv. ?alumbradosi – prosvijetljeni“, prista?e kvijetisti?ko-individualisti?koga smjera pobo?nosti koja je odbijala svaki crkveni poredak, a prije svega hijerarhiju.

Na? je Hodo?asnik tako bio pritvoren sa svojim sudrugovima, ?ak su mu i verige stavili na noge, ali je u zatvoru nastavio razgovarati o Bo?jim stvarima s ljudima koji su ga dolazili posjetiti. Bio je izveden pred crkvene suce koji su ga ispitivali ?ne samo o Duhovnim vje?bama nego i o teologiji, na primjer o Trojstvu i o Sakramentu [Euharistije], o tome kako on shva?a te ?lanke vjere“ (Auto. 68). Tako su mu u kontekstu Duhovnih vje?bi predbacivali ?to nije bio teolo?ki obrazovan, a govorio je, primjerice, o smrtnim i lakim grijesima. Íñigo bi im pak odgovarao: ?Vi prosudite o onome ?to tamo stoji, je li to istina ili nije. Ako nije istina, osudite!“ (Auto. 68). Suci su se razi?li ne donijev?i presude.

Ipak, dvadeset i drugoga dana od njihova pritvaranja, suci su donijeli presudu: mo?i ?e raditi ?to i prije, tj. ?pou?avati u vjeronauku i razgovarati o Bo?jim stvarima, ali pod uvjetom da sve dok ne pro?u ?etiri godine studija nikada ne odre?uju: ovo je smrtni grijeh ili ovo je manji grijeh“ (Auto. 70). Ignacije je pak odgovorio da iako ?e ?initi ?to presuda odre?uje dok bude pod upravnom crkvenom vla??u Salamance, ne sla?e se s njom jer ?iako ga ni u kojoj stvari nisu osudili, zatvaraju mu usta da ne pomogne bli?njima u onome ?to bi mogao“ (Auto. 70).

Odluka za Pariz

Sva ta iskustva uvjerila su Íñiga da treba daljnje studije da bi mogao nastaviti pomagati du?ama. Iz toga je razloga odlu?io nastaviti studij u Parizu da bi stekao ?vr??e teolo?ke temelje za svoje poslanje. Unato? upozorenjima o opasnostima putovanja kroz Francusku u kojoj su se u to vrijeme vodile brojne bitke, bio je uvjeren da ga Bo?ja providnost u svemu vodi. No o tome ?to je Ignacije pro?ivio u Parizu i poslije govorit ?emo u sljede?oj emisiji.