Svetkovina Gospodina na?ega Isusa Krista, Kralja svega stvorenja
Marito Mihovil Letica
U hodu kroz godinu dospjeli smo do Svetkovine Krista Kralja, koja se jo? naziva i Nedjelja Krista Kralja, a puni naziv jest “Svetkovina Gospodina na?ega Isusa Krista, Kralja svega stvorenja”. Slavi se posljednje nedjelje prije do?a??a ili adventa.
Svetkovinu je ustanovio papa Pio XI. enciklikom “Quas Primas” u prosincu 1925. godine, ?ele?i njome odgovoriti na rast sekularizma i ateizma, zatim komunizma i fa?izma, koji svaki na svoj na?in zabacuju Kristovu vlast nad svijetom i povije??u. K tomu treba re?i da je vanjski povod za uvo?enje Svetkovine Krista Kralja bio veliki jubilej, 1600. obljetnica Prvoga op?eg koncila odr?anog u Niceji 325. godine.
Nije neva?no spomenuti da se Svetkovina Krista Kralja nekad slavila posljednje nedjelje u listopadu, ali se reformom kalendara 1969. godine, koji je uslijedio nakon Drugoga vatikanskog koncila, slavi posljednje nedjelje prije po?etka do?a??a, ?to naj?e??e bude koncem studenoga. Uz katolike, Krista Kralja slave i anglikanci te neke druge protestantske zajednice u SAD-u.
Kristovo je kraljevstvo duhovne naravi. Nije od ovoga svijeta – ali to ne zna?i da je izvan ovoga svijeta i da njime ne upravlja. Krist je Kralj ljubavi, pravde i mira me?u ljudima. Prisjetimo se Njegovih rije?i iz “Evan?elja po Ivanu”: “Zapovijed vam novu dajem: / ljubite jedni druge; / kao ?to sam ja ljubio vas / tako i vi ljubite jedni druge. / Po ovom ?e svi znati da ste moji u?enici: / ako budete imali ljubavi jedni za druge” (Iv 13,34-35).
U na?emu svijetu pre?esto se doga?a da se vladari natje?u u tome tko ?e biti bezbo?niji i okrutniji, tko ?e druge i druga?ije omalova?iti i obespraviti, ponekad i ozakoniti da im se oduzima ne samo sloboda nego i ?ivot. Kao da ?ele pokazati kako se mo?e narodima i dr?avama upravljati bez Boga i njegovih vje?nih, svevremeno valjanih i obvezuju?ih zakona.
Priznati Krista svojim Kraljem stavlja pred nas zapovijed da ?ivimo i djelujemo u svijetu kao ?to je to On ?inio. Prisjetimo se da su se novoro?enome djete?cu Isusu, Kralju kraljeva, do?li pokloniti kraljevi s istoka, ili mudraci, odnosno magi. Jedan od trojice kraljeva crne je boje ko?e i ime mu je Baltazar. Simbolizira Afriku, kao ?to Melkior simbolizira Europu, a Ga?par Aziju. Posve izjedna?eni u vrijednosti i dostojnosti, tri kralja s istoka zajedno predstavljaju tri tada poznata kontinenta, sav svijet, cijelu “ekumenu”. Zato kr??ani u svim ljudima imaju vidjeti Bo?ja stvorenja, bra?u i sestre; neovisno o boji ko?e, naciji, vjeri ili bilo kakvim drugim razlikama.
Kao ogledni i uzorni primjer navodimo re?enice iz nagovora ?to ga je bla?eni Alojzije Stepinac odr?ao ispred zagreba?ke katedrale upravo na svetkovinu Krista Kralja olovne ratne godine 1943.:
“Mi smo uvijek nagla?avali u javnome ?ivotu principe vje?noga zakona Bo?jega bez obzira radi li se o Hrvatima, Srbima, ?idovima, Ciganima, katolicima, muslimanima, pravoslavnima ili kome drugome.” Nadbiskup Stepinac zatim je istaknuo: “Katoli?ka Crkva ne pozna rasa koje gospoduju i rasa koje robuju. Katoli?ka Crkva pozna samo rase i narode kao tvorevine Bo?je; a ako koga vi?e cijeni, to je onaj koji ima plemenitije srce, a ne ja?u pesnicu. Za nju je ?ovjek jednako crnac iz centralne Afrike kao i Evropejac.”
