Sveti papa Ivan XXIII.
Marito Mihovil Letica
Danas ?emo se prisjetiti svetoga pape Ivana XXIII., ?iji spomendan u okrilju Katoli?ke Crkve obilje?avamo 11. listopada. Toga je nadnevka godine 1962. sve?ano otvoren Drugi vatikanski sabor. Doga?aj je prenosila Eurovizija te je bio dostupan o?ima cijeloga svijeta. Ivan XXIII. tada je uz ostalo rekao: “Draga moja djeco, ?ujem va?e glasove. [...] Govorim vam kao brat koji je po volji na?ega Gospodina, postao otac.”
Ivan XXIII. izabran je za papu 28. listopada 1958. te je uzeo geslo “Oboedientia et pax” (“Posluh i mir”). Nedugo potom, 25. sije?nja 1959., objavljuje odluku o sazivanju Drugoga vatikanskog koncila, ?to je prisutne kardinale nemalo iznenadilo, a neke i osupnulo. Papa je namjeravao iznutra obnoviti Crkvu, osuvremeniti je u odnosu na svijet, osposobiti za dijalog sa svim ljudima. Isticao je da Katoli?ka Crkva treba ponajprije te?iti jedinstvu s drugim kr??anskim crkvama, ali tako?er i s pripadnicima nekr??anskih religija i ateistima. Ivan XXIII. stoga uvodi krilaticu “aggiornamento”, ?to doslovno zna?i ‘podana?njenje’ odnosno posada?njenje Crkve u svijetu. Papa je biskupima rekao: “Crkva nije muzej koji treba ?uvati, nego vrt koji treba obra?ivati. [...] Otresimo pra?inu koja se nakupila na prijestolju svetoga Petra.” Svim kr??anskim vjernicima dao je Ivan XXIII. izvanredno jednostavan i djelotvoran ekumenski naputak: “Tra?imo ono ?to nas povezuje, a ne ono ?to nas razdvaja!”
U skladu s izabranim papinskim geslom “Posluh i mir” bitno je doprinio sprje?avanju rata izme?u Istoka i Zapada. U kolovozu 1961. nastala je me?unarodna kriza zbog gradnje Berlinskoga zida. Papa Ivan XXIII. iskazao je zabrinutost i upitao kako je mogu?e da su zbog jednoga grada i jednoga zida Europa i svijet dovedeni pred ozbiljnu opasnost od izbijanja novoga velikog rata. Sovjetski predsjednik Nikita Hru??ov, premda je rat ?elio izbje?i, nije napu?tao ratnu retoriku. Tada se doga?a ne?to do tada nezapam?eno: Ivan XXIII. putem Vatikanskoga radija obra?a se i Sovjetima i zapadnim silama, apeliraju?i da o?uvaju mir. Nikita Hru??ov reagira tako da u novinama “Pravda” odobrava i hvali Papin apel. Nakon ?est tjedana, na op?e iznena?enje svijeta, Hru??ov ?alje Papi brzojav s ?estitkom u povodu njegova 80. ro?endana.
Nekoliko mjeseci nakon toga, u drugoj polovici listopada, ponovno je izbila me?unarodna kriza, koja je prijetila Tre?im svjetskim ratom i pogubnim nuklearnim sukobom. Ti su doga?aji u povijesti zabilje?eni kao “kubanska kriza”. Ivan XXIII. putem Vatikanskoga radija 25. listopada 1962. upu?uje apel na francuskome jeziku, apel kojim u ime cijeloga svijeta i svega ?ovje?anstva poziva na mir.
Upravo je to mirotvorno djelovanje Ivana XXIII. potrebno istaknuti danas kada bjesne ratni sukobi na istoku Europe i na Bliskome istoku.
I naposljetku valja re?i da je papa Ivan XXIII. ro?en kao Angelo Giuseppe Roncalli 25. studenoga 1881. u mjestu Sotto il Monte kraj Bergama, a preminuo je 3. lipnja 1963. u Rimu. Beatificirao ga je 3. rujna 2000. sveti papa Ivan Pavao II., a Ivana XXIII. – koji je poznat i kao Papa Dobri – svetim je proglasio papa Franjo prije vi?e od deset godina, 27. travnja 2014.
