Osvrt na novu encikliku pape Franje "Fratelli tutti"
Marito Mihovil Letica - Zagreb
U ″Knjizi Postanka″ ?itamo: ″Na svoju sliku stvori Bog ?ovjeka, / na sliku Bo?ju on ga stvori, / mu?ko i ?ensko stvori ih″ (Post 1,27). Iz tih rije?i prosijeva odlu?nost Bo?jega milosnog djelovanja koje ve? u ?inu stvaranja o?ituje izrazito ?ovjekoljubivu narav. Doti?ne biblijske rije?i izrazitom snagom svjedo?e istinu da su svi ljudi – jer bivaju ne samo Bo?jim stvorenjima nego povrh svega djecom Bo?jom – me?usobno bra?a i sestre.
Toga sam se biblijskoga mjesta spomenuo pro?itav?i re?enicu pape Franje: ″… dok mi je u sastavljanju ?Laudato si'? za izvor nadahnu?a poslu?io moj brat Bartolomej, pravoslavni patrijarh koji je sna?no zagovarao brigu o stvorenom svijetu, u ovome slu?aju poseban poticaj dao mi je veliki imam Ahmad al-Tayyeb kojeg sam upoznao u Abu Dhabiju, gdje smo se podsjetili kako je Bog ?stvorio sva ljudska bi?a jednaka u pravima, du?nostima i dostojanstvu, pozvav?i ih da ?ive zajedno kao sestre i bra?a?″ (br. 5). To je papa Franjo napisao u dokumentu ″Fratelli tutti″ podnaslovljenom ″Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu″, koja je na vatikanskim stranicama objavljena nakon Angelusa 4. listopada 2020., a hrvatsko izdanje izi?lo je iz tiska u prosincu, marom Kr??anske sada?njosti.
Papa Franjo ?elio je da enciklika bude objavljena 4. listopada, na blagdan svetoga Franje Asi?koga iz ?ije pisane je ostav?tine i preuzeo naslov ″Fratelli tutti″. Enciklika je sastavljena od kratkoga uvoda i osam poglavlja te sadr?i, prema Papinim rije?ima, brojne izvatke iz njegovih govora, pisama i dokumenata o bratstvu i dru?tvenome prijateljstvu me?u ljudima, neovisno o njihovoj nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, ideolo?koj ili svjetonazorskoj pripadnosti.
U prvome poglavlju Papa izri?e jasnu kritiku slo?enoga i vi?estruko uvjetovanoga stanja u suvremenome svijetu, a u sljede?ih osam poglavlja ponajve?ma iznosi nadom prodahnuta promi?ljanja i nadahnute prijedloge koji smjeraju prema vrijednostima nazna?enima u naslovu i podnaslovu enciklike: sveop?emu bratstvu i dru?tvenomu prijateljstvu.
Prvo je poglavlje naslovljeno ″Sjene jednoga zatvorenog svijeta″. Govore?i o ″snovima koji se ru?e u prah″ papa Franjo polazi od konstatacije kako se ″desetlje?ima ?inilo da je svijet izvukao pouku iz mnogih ratova i neuspjeha te se polako kretao prema razli?itim oblicima integracije″, primjerice Europskoj uniji i ?elji za integracijom u Latinskoj Americi. Premda su u nekim zemljama i regijama ti poku?aji pomirenja i zbli?avanja urodili plodom, a drugi se pokazuju obe?avaju?ima – Papa upozorava da se danas pokazuju znakovi odre?enoga nazadovanja jer se ponovno rasplamsavaju vjekovni sukobi koji su smatrani prevladanima, javljaju se ekstremisti?ki nacionalizmi, izbijaju novi oblici sebi?nosti i gubitka dru?tvenog osje?aja. Svjedoci smo iskrivljavanja pojmova kao ?to su ″demokracija″, ″sloboda″ i ″pravednost″, na djelu je prevlast logike tr?i?ta zasnovana na profitu i kulturi odbacivanja, ?to dovodi do nezaposlenosti, rasizma i siroma?tva, ropstva, trgovine ljudima, pod?injavanja ?enâ koje se prisiljava na poba?aj, trgovine ljudskim organima te drugim zastranjenjima i izopa?enjima. Papa Franjo isti?e da je rije? o globalnim problemima koji zahtijevaju globalno djelovanje. Uza sve nas je pandemija bolesti COVID-19 nagnala na uvid ″da se nitko ne mo?e spasiti sam, da se mo?emo spasiti samo zajedno″ te je iznijela na vidjelo ″la?ne i suvi?ne sigurnosti kojima smo gradili na?e planove, na?e projekte, na?e navike i prioritete″ (br. 32). Ne treba ?uditi da su dijelovi ovoga poglavlja izazvali velik odjek u svjetskim medijima.
Dio drugoga poglavlja, ″Stranac na cesti″, te cijelo ?etvrto poglavlje, ″Srce otvoreno ?itavom svijetu″, zaokupljeni su goru?om temom migranata i migracija. Pi?u?i o ″uzajamnim darovima″, papa Franjo isti?e: ″Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihva?ati sve ono dobro u tu?im iskustvima″ (br. 134).
Da je ″stvarni i trajni mir mogu? samo ?na temelju zajedni?ke svjetske etike solidarnosti i suradnje u slu?bi budu?nosti koja je oblikovana me?uovisno??u i suodgovorno??u u ?itavoj ljudskoj obitelji?″ isti?e papa Franjo na kraju tre?ega poglavlja naslovljenog ″Osmisliti i stvoriti otvoreni svijet″ (br. 127).
Populizmi i liberalizmi, me?unarodni autoritet, socijalna i politi?ka ljubav, plodnost koju treba staviti iznad rezultata; teme su koje obuhva?a poglavlje ″Najbolja politika″, peto po redu. ″Jo? jednom vas pozivam da preispitate politiku koja je ?vrlo uzvi?en poziv, jedan od najdragocjenijih oblika ljubavi, jer tra?i op?e dobro?″, rije?i su pape Franje (br. 180).
?esto poglavlje naslovljeno je ″Dijalog i socijalno prijateljstvo″, gdje je uz ostalo istaknuto da realisti?an i uklju?iv dru?tveni sporazum mora biti i ″kulturni sporazum″, koji po?tuje i preuzima razli?ite svjetonazore, kulture i stilove ?ivota ?to zajedni?ki postoje u dru?tvu.
O ″putovima do novog susreta″ rije? je u sedmome poglavlju. Papa Franjo napominje: ″Svi oni koji ?ele unijeti mir u dru?tvo ne smiju zaboraviti da su nejednakost i nedostatak cjelovitoga ljudskog razvoja prepreka nastanku mira″ (br. 235).
Osmo i posljednje poglavlje nosi naslov ″Religije u slu?bi bratstva u svijetu″. ″Kao vjernici dr?imo da, bez otvorenosti Ocu sviju, ne mogu postojati ?vrsti i postojani razlozi za pozivanje na bratstvo. Uvjereni smo kako ?samo s tom svije??u da nismo siro?ad ve? djeca, mo?emo ?ivjeti u miru jedni s drugima?″, isti?e papa Franjo (br. 272).
Na kraju enciklike Papa spominje ″Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajedni?ki ?ivot″, koji je potpisao 4. velja?e 2019. u Abu Dhabiju, zajedno s velikim imamom Al-Azhara, Ahmadom al-Tayyebom, te je papa Franjo ponovio zajedni?ki apel na kraju kojega je istaknuto da prihva?aju ″usvajanje kulture dijaloga kao puta, zajedni?ke suradnje kao kodeksa pona?anja, uzajamnoga razumijevanja kao metode i kriterija″(br. 285).