杏MAP导航

Vedran ?mitran - Zagreb

Novoobjavljena enciklika pape Franje »Fratelli tutti« pobudila je ovih dana izniman interes ne samo u crkvenoj, nego i u ?iroj hrvatskoj javnosti. Razlog tomu krije se u odjeljku 253 enciklike, u kojemu Papa navodi rije?i iz pisma biskupa Hrvatske biskupske konferencije, objavljenoga 1995. godine u povodu 50. obljetnice zavr?etka Drugoga svjetskoga rata. Svakoj nevinoj ?rtvi dugujemo jednako po?tovanje. Tu ne mo?e biti ni etni?kih, ni konfesionalnih, ni nacionalnih ni politi?kih razlikâ – poru?ili su tada hrvatski biskupi, a aktualnost njihove poruke ?etvrt stolje?a kasnije potvrdio je papa Franjo, citiraju?i je u svojoj upravo objavljenoj enciklici.

Otkad je 1993. godine osnovana Hrvatska biskupska konferencija, jedini hrvatski biskup koji je ?lan Stalnoga vije?a u kontinuitetu, sve do danas, zagreba?ki je nadbiskup kardinal Josip Bozani?. Stoga ga je glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stani? zamolio za razgovor u kojem bi rastuma?io kako je do?lo do pisma iz 1995. godine i u ?emu je njegova aktualnost u drugom desetlje?u 21. stolje?a te kako bi ponudio svoje vi?enje o mogu?im razlozima uvr?tavanja dijela toga pisma hrvatskih biskupa u Papinu novu encikliku – prenosi IKA.

U razgovoru koji ?e biti objavljen u ?Glasu Koncila“ od 11. listopada kardinal je najprije istaknuo kako novu Papinu encikliku do?ivljava kao iznimno potreban odgovor Crkve na izazove sada?njega vremena. Odgovor je to Crkve koja gradi bolju budu?nost za sve, Crkve koja se ne povla?i pred te?ko?ama, nego se hrabro suo?ava s izazovima, Crkve koja ne gleda na svijet i ?ovjeka svisoka, nego silazi do korijena vi?estruke krize u kojoj smo se na?li. Enciklika pape Franje, uvjeren sam, sve vi?e ?e dobivati na vrijednosti kako se s vremenom, sloj po sloj, bude otkrivao njezin sadr?aj – kazao je kardinal.

Prisje?aju?i se kako je uop?e do?lo do Pisma hrvatskih biskupa u povodu 50. obljetnice zavr?etka Drugoga svjetskoga rata – koje je papa Franjo citirao u svojoj novoj enciklici – kardinal je podsjetio da je inicijativu za objavu pisma pokrenuo blagopokojni ?ibenski biskup Sre?ko Badurina, a podr?ao ju je tada?nji zagreba?ki nadbiskup i predsjednik HBK-a sluga Bo?ji kardinal Franjo Kuhari?.

Vjerni?ki gledano – nastavio je kardinal Bozani? – vi?e toga daje mi naslutiti da nije rije? o pukoj slu?ajnosti, jer ?ini se da je na djelu ipak Bo?ja providnost. Naime, u enciklici koja zapo?inje rije?ima sv. Franje Asi?koga i koja je nadahnuta njegovom ljubavlju i ?rtvom za sve stvoreno, papa Franjo citirao je pismo hrvatskih biskupa koje je inicirao biskup Badurina. A on je sve?eni?ki red primio kao sin sv. Franje, kao hrvatski franjevac glagolja?. Vjeran svojemu sveta?komu uzoru, na ideju da se napi?e spomenuto pismo do?ao je u doba kad je bio biskup ranjene ?ibenske Crkve koja je krvarila jer je velik dio njezina teritorija bio okupiran, mnogi vjernici ubijeni, tisu?e prognane i izbjegle, crkve spaljene, razorene… I on je u tom ambijentu uspio smo?i snage i?i dalje, izdi?i se iznad u?asa u kojemu je kao pastir ?ivio i svratiti pozornost na veliku ranu hrvatskoga naroda i ?ovje?anstva uop?e, koju je nakon svih u?asa rata otvorio i zavr?etak Drugoga svjetskoga rata. Kraj toga rata mnogi narodi Europe do?ivjeli su kao veliko olak?anje, kao uspostavu mira i slobode, a hrvatski vjernici kao nov po?etak progona, zatvora, ubijanja nevinih ljudi, kako stoji i u pismu hrvatskih biskupa.

Poziv ?Idi i popravi moju Crkvu“ – koji je ?uo sv. Franjo Asi?ki – o?ivotvorio se tako i preko pisma hrvatskih biskupa koji su u doba ranjene Crkve u Hrvatskoj ?i??enjem spomena na desetljetne rane na vjerni?kom tkivu, pozivaju?i na pravednost, ali i svesrdno opra?tanje i vrjednovanje dostojanstva svih ?rtava bez obzira na nacionalni ili vjerski predznak, pokazali da se samo preko rana, preko kri?a, dolazi do istine, do obnove. Opet vjerni?ki gledano, nisam siguran mo?emo li u kontekstu Papina spominjanja pisma hrvatskih biskupa i uzev?i u obzir pozadinu njegova nastanka olako prije?i preko ?injenice da je biskup Badurina preminuo 17. rujna 1996. godine – na spomendan Rana sv. Franje – zaklju?uje kardinal Bozani? svoje prisje?anje i promi?ljanje u razgovoru za novi broj Glasa Koncila.

Dubrova?ki biskup Mate Uzini? – razgovaraju?i 6. listopada o Papinoj novoj enciklici na N1 televiziji – pojasnio je va?nost poruke hrvatskih biskupa iz 1995. godine koju je citirao papa Franjo. U tome pismu, naime, hrvatski biskupi govore da nije pravo polazi?te 'moje ?rtve, a tu?i zlo?ini', nego je pravo polazi?te 'zlo?ini ?lanova mog naroda, a ?rtve drugih'. To je pismo hrvatskih biskupa o 50. obljetnici zavr?etka Drugog svjetskog rata, u njemu se na pravi na?in Crkva u Hrvata pozicionirala u odnosu na Drugi svjetski rat i pora?e. Iz toga je mogu?e stvoriti prave pozicije i za ovaj rat koji smo imali – kazao je biskup Uzini?, upozoriv?i ujedno na problem da poruke toga pisma u praksi nedovoljno provodimo. Papa u poglavlju u kojem govori o putovima susreta, o pomirenju, oprostu, nezaboravljanju, u tom kontekstu spominje i izjavu hrvatskih biskupa koji su izme?u ostalog istaknuli da dugujemo jednako po?tovanje svakoj nevinoj ?rtvi, bez obzira na sve na?e razlike – istaknuo je dubrova?ki biskup.

U sklopu priprema za biskupsku hirotoniju (rukopolaganje ili re?enje) novoimenovanoga biskupa grkokatoli?ke Kri?eva?ke eparhije vladike Milana Stipi?a, koje ?e se odr?ati u Kri?evcima 17. listopada, predstavljen je i njegov novi biskupski grb.

U sredi?tu grba Milana Stipi?a, vladike Kri?eva?ke eparhije, nalazi se polukru?ni ?tit s jednostavnim plavim poljem. Srebrni osmerokraki kri? smje?ten je u sredi?te ?tita, a oko tri kraka kri?a na vrhu, tri zlatne ?estokrake zvijezde. Izvan ?tita nalaze se tri oznake biskupskog reda: kruna (mitra), kri? te biskupski ?tap. Uokolo ?tita ispisano je geslo na traci sa srebrnom podlogom: ”?ivjet ?u i kazivat ?u djela Gospodnja” (Ps 117/118, 17).

Plava boja ?tita ozna?ava sigurnost, povjerenje i postojanost, ali simbolizira i Kraljevstvo nebesko koje nam je otvoreno Kristovom mukom, smr?u i uskrsnu?em. To je tako?er boja je koja se, kao i osmerokraki srebrni kri?, nalazi na grbu grada Kri?evaca, sredi?ta Eparhije. Kri?eva?ke crkve i kapele tako su raspore?ene da tvore oko grada kri? i tako potvr?uju rimovanje imena grada s njegovim geografskim polo?ajem i titularom Uzvi?enja Svetog Kri?a.

Simbolika osmerokrakog kri?a je vi?estruka. Osim ve? prethodno spomenute simbolike, kri? je to koji ozna?ava i tri kri?a na brdu Kalvarije, ali u misao doziva i oblik Kristova kri?a. Tako prva popre?na greda ozna?ava natpis ponad Kristove glave: ”Isus Nazare?anin, kralj ?idovski” (Iv 18, 19), a tre?a ”mjeru pravednosti” izme?u ljudskih grijeha i vrlina.

Tri zlatne zvijezde tako?er imaju vi?estruko zna?enje:

– Kristov pashalni misterij (muka, smrt i uskrsnu?e), ali su tako?er povezane i s biskupskim geslom, jer biskup kroz svoju slu?bu ?ivi i kazuje djela Gospodnja koja i??itavamo u pro?losti, sada?njosti i budu?nosti;

– Presveto Trojstvo;

– Sveta Obitelj: Gospodin Isus Krist, Bogorodica Marija i sv. Josip;

– tri tradicije u Kri?eva?koj eparhiji (hrvatska, rusinska i ukrajinska) te dr?ave u kojima biskup vr?i svoju slu?bu: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju.

Budu?i da je ”apostolsko nasljedstvo biskupske slu?be put kojim se jam?i vjerno preno?enje apostolskoga svjedo?enja” i da se ”putem njega sti?e do Krista” (Kateheza pape Benedikta XVI., 10. svibnja 2006.), simboli na grbu slijede i grb prethodnika biskupa Kri?eva?ke eparhije, mons. Nikole N. Keki?a.

?to se ti?e simbolike vanjskih oznaka, biskupski ?tap, kruna (mitra) i kri? ozna?avaju da je nositelj grba biskup isto?noga, to?nije bizantskoga obreda, budu?i da je po tim znakovima prepoznat dok slu?i liturgiju. Na kr??anskom istoku biskupski ?tap na svom vrhu ima dvije zmije i kri?, ?to ozna?ava doga?aj u pustinji kad je Mojsije podigao mjedenu zmiju koju kad bi netko pogledao, ozdravio bi (Br 21, 9). Ta starozavjetna slika ima svoj nastavak i u Novom zavjetu kada Isus navije?ta: ”I kao ?to je Mojsije podigao zmiju u pustinji tako ima biti podignut Sin ?ovje?ji da svaki koji vjeruje, u njemu ima ?ivot vje?ni” (Iv 9,14-15). Tako se i biskupska slu?ba gleda kao ona koja donosi duhovno ozdravljenje te tako navije?ta i ?ivot koji je ?ovjeku darovan s drva kri?a.

Grb je izradio vele?asni Tomislav Ha?ko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagreba?ke nadbiskupije.