杏MAP导航

Marito Mihovil Letica - Zagreb

″Bez kontemplacije lako je pasti u neuravnote?eni i oholi antropocentrizam; ?ja? u sredi?tu svega, ?to preuveli?ava na?u ulogu ljudskih bi?a, postavljaju?i nas kao apsolutne gospodare svih drugih stvorenja″, rekao je papa Franjo u katehezi na op?oj audijenciji odr?anoj 16. rujna u Dvori?tu svetoga Damaza u Vatikanu. Time je Papa nastavio niz kateheza o pandemiji, te?kome i sveprisutnome problemu koji aktualno priti??e ?ovje?anstvo i svijet.

Mogao bi tkogod re?i da ?ovjeka kao apsolutnoga gospodara svih stvorenja nije postavio ?ovjek sâm sa svojim antropocentrizmom, nego Bog u vlastitoj stvoriteljskoj mo?i i o?inskoj ljubavi i bri?nosti. Na po?etku biblijske ″Knjige Postanka″ ?itamo dva izvje?taja o stvaranju: prvi je pripisan sve?eni?koj predaji, apstraktniji i vi?e teolo?ki, a drugi, nastao stolje?ima prije prvoga i zasnovan na jahvisti?koj predaji, slikovit je i antropomorfan, govori o stvaranju prvoga ljudskog para i uklju?uje izvje?taj o izgubljenome raju, o padu u grijeh i kazni. U sve?eni?kome izvje?taju ?itamo: ″I blagoslovi ih Bog i re?e im: ?Plodite se, i mno?ite, i napunite zemlju, i sebi je podlo?ite!?″ (Post 1,28). A jahvisti?ki izvje?taj ka?e: ″Jahve, Bog, uzme ?ovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obra?uje i ?uva″ (Post 2,15).

U re?enim biblijskim citatima va?no je usredoto?iti pozornost na tri glagola: ″podlo?iti″ te ″obra?ivati″ i ″?uvati″. Podlo?iti ne zna?i neodgovorno iskori?tavati i bezobzirno iscrpljivati. U naru?avanju sklada i ravnote?e izme?u glagola ″obra?uje″ i glagola ″?uva″ mo?emo razaznati rastu?i sukob izme?u ekonomije i ekologije, ?to dana?nji ?ovjek osje?a bolnije nego ikada prije. Zanimljivo je primijetiti da je objema doti?nim slo?enicama gr?koga podrijetla – ″ekonomija″ i ″ekologija″ – u korijenu rije? ?o?kos? u zna?enju ?ku?a, ku?anstvo, dom?. Ali, na?alost, etimolo?ka povezanost pojmova ne zna?i i skladnu koegzistenciju onoga ?to ozna?uju. Svjedoci smo da ekonomija u svojim zahtjevima za profitom malo mari za ekologiju i ?esto joj se suprotstavlja, a ekologija se stalno kriti?ki usmjerava na ekonomiju, upozoravaju?i na njezine ?tetne i potencijalno pogubne posljedice.

″Sklad izme?u Stvoritelja, ?ovjeka i cijeloga stvorenog svijeta raskinut je zato ?to smo umislili da mo?emo zauzeti Bo?je mjesto i odbili priznati se ograni?enim stvorenjima″, napisao je papa Franjo u enciklici ″Laudato si?″, izvrsno prepoznaju?i va?nost zna?enja gr?ke rije?i ?o?kos?, ?to se jasno razabire u podnaslovu ove enciklike: ″o brizi za zajedni?ki dom″.

U nedavnoj katehezi na op?oj audijenciji papa je Franjo k tome rekao da je ″iskrivljeno tuma?enje biblijskih tekstova o stvaranju pridonijelo tom pogrje?nom pogledu koji vodi do iskori?tavanja zemlje sve to ugu?enja″. ″Izrabljivati stvoreno, to je grijeh″ – istaknuo je Papa i nastavio: ″Mislimo da smo u sredi?tu, ?ele?i zauzeti Bo?je mjesto, a tako kvarimo sklad stvorenoga, sklad Bo?jega nauma.″

Papa je upozorio da ne mo?emo o?ekivati kako ?emo i dalje rasti na materijalnoj razini ako ne budemo vodili brigu za zajedni?ki dom koji nas prihva?a. ″Na?a siroma?na bra?a i na?a majka zemlja jecaju zbog ?tete i nepravde koje smo izazvali, i zahtijevaju druk?iji put. Tra?e od nas obra?enje, promjenu puta, tra?e da vodimo brigu i o zemlji, o svemu stvorenome″, rekao je papa Franjo.

Nadalje je istaknuo va?nost kontemplativne dimenzije kako bismo znali gledati stvoreno kao dar, a ne kao izvor zarade. Kontemplirati zna?i i?i dalje od korisnosti neke stvari – objasnio je Papa vidjev?i u tome sr? problema. ″Motrenje ljepote ne zna?i njezino iskori?tavanje″ – istaknuo je papa Franjo te se spomenuo rijé?ī svetoga Ignacija Lojolskoga, utemeljitelja Dru?be Isusove. Sveti Ignacije na kraju svojih ″Duhovnih vje?bā″ poziva na kontemplaciju kojim putem bi se dospjelo do ljubavi; odnosno poziva na pozornost prema na?inu kako Bog gleda svoja stvorenja, raduje se s njima i brine se za njih. Ljubav nam ima izo?triti duhovno oko kako bismo otkrili Bo?ju prisutnost u njegovim stvorenjima i pristupili im s ljubavlju. Ljubav kao Bo?ji dar i zadatak stoji na po?etku i kraju kontemplacije.

?to je kontemplacija o kojoj nam govori papa Franjo? Ima nekoliko tuma?enja nastanka ove rije?i. Prema jednomu od njih, kontemplacija ima korijen u latinskoj rije?i ″templum″, koja se izvorno odnosila na proro?ki prostor motrenja. Za kr??ane je kontemplacija u isti mah divljenje ljepoti i iskazivanje mudrosti, pokret ljudskoga srca koje odgovara na Bo?ju inicijativu. Takav pokret mo?emo i trebamo razumijevati kao svojevrsnu akciju. U doba kada je ?ivio sveti Ignacije Lojolski ?ivo se raspravljalo o aktivnome i kontemplativnome ?ivotu kao o dvama razli?itim oblicima ?ivota: ″u svijetu″ i ″u samostanu″. Sveti Ignacije smatra da ni jedan od tih na?ina ?ivota nije bolji ni lo?iji, niti je samostanski ?ivot uzvi?eniji, nego se, ka?e Ignacije u ″Duhovnim vje?bama″, mo?emo ″pripraviti da do?emo do savr?enosti u bilo kojemu stale?u ?to nam ga Bog, na? Gospodin, dade na izbor″ (DV 135). ″Contemplativus in actione″, kontemplativan u akciji, u djelu – takav treba biti, smatra sveti Ignacije, kr??anin koji slijedi Krista. Jednako vrijedi i obrnuto: aktivan u kontemplaciji.

Papa je Franjo objasnio da kontemplacija zna?i prepoznati se sastavnim dijelom svega stvorenoga. A Papina akcija iskazuje se kroz bri?nost. ″Onaj tko ne zna kontemplirati prirodu i stvoreno, ne zna kontemplirati osobe u njihovu bogatstvu. Tko ?ivi da bi izrabljivao prirodu, na kraju izrabljuje ljude i ophodi se prema njima kao prema robovima. To je univerzalni zakon″ – istaknuo je papa Franjo te zaklju?io rije?ima: ″Va?no je ne prebacivati na druge zada?u da postanu ?uvari na?ega zajedni?kog doma, sposobni hvaliti Boga za njegova stvorenja, kontemplirati ih i ?tititi. To je du?nost svakoga od nas.″